U Crnoj Gori se, u prethodnih sedam godina, značajno povećao udio učešća kapitala iz autoritarnih, hibridnih režima u direktnim stranim investicijama. Iako je u tom periodu javno proklamovana politika “prozapadne” orijentacije države, ekonomski odnosi sa inostranstvom su u velikoj mjeri zavisili od država koje ne pripadaju tom vrijednosnom opredjeljenju.
Ukoliko želi zaista biti evropska, odnosno realizovati ciljeve proklamovane u ekspozeu mandatara, pred Vladom Crne Gore je veoma važan i naporan posao: potrebno je usvojiti novu politiku privlačenja stranih investicija i uvesti set mehanizama kako bi se zaustavila dominacija korozivnog kapitala koji potencijalno može imati izuzetno negativan uticaj na spoljnopolitičko opredjeljenje i ukupno funkcionisanje države.
Prvi koraci Vlade i najava dolaska investitora iz demokratskih zemalja ohrabruju, ali je taj set ad hoc aktivnosti potrebno povezati i pretvoriti u funkcionalnu i dobro osmišljenu politiku, čiji je cilj da korozivni kapital bude zamijenjen konstruktivnim. Ovaj posao neće biti lak, zahtijeva mnogo energije i napora ali je to jedini put da se prekine licemjerna politika prethodnih vlada.
Učešće kapitala iz zemalja koje list Ekonomist klasifikuje kao potpune demokratije rapidno se smanjio sa 56,6% u 2015. na 22,7% u 2021. godini. U istim referentnim godinama, udio kapitala iz autoritarnih i/ili hibridnih režima popeo sa 18,1 na 35%. U nekim godinama ovog perioda odnos priliva kapitala iz demokratskih i nedemokratskih država je bio još nepovoljniji.
Zanimljivo je da je u posljednje dvije došlo do značajnog povećanja investicija iz Rusije za 41,4% u 2020 u odnosu na 2019. i 66,2% u 2021. u odnosu na 2020 godinu. Priliv investicija u 2021. godini iz Rusije i iz država autoritarnog ili hibridnog režima čini 35% ukupnih stranih investicija. Ukoliko bi koristili Freedom House rang listu po kojoj se Srbija smatra hibridnim režimom, tada bi učešće ovog kapitala činilo čak 43,5% ukupnih investicija. Kad imamo na umu ove podatke postavlja se pitanje da li je odlaganje usvajanja sankcija Rusiji zaista bilo pitanje nerazumijevanja unutar Vlade, ili je u pitanju bilo nešto mnogo veće i značajnije.
Da bi se postepeno prevazilazilo trenutno stanje, uz značajno povećanje diplomatskih napora, borbe za vladavinu prava i političku odlučnost, dalekovidost i iskrenost, potrebno je ispuniti nekoliko važnih mjera:
- Poboljšati zakonski okvir kroz uvođenje obavezujućih mehanizama kontrole stranih investicija (skrining investicija);
- Objavljivanje registra podataka o stvarnim vlasnicima kompanija i puna implementacija Pete direktive EU o sprečavanju pranja novca;
- Jačanje kontrolnih mehanizama u postupku dodjeljivanja i praćenju efekata državne pomoći u ostvarenju ciljeva zbog kojih je dodijeljena;
- Jačanje povoljnog i predvidivog poslovnog ambijenta;
- Osnažiti Regionalnu agendu za investicije država Zapadnog Balkana istraživanjima o uticaju stranog kapitala na ekonomsku i političku stabilnost države u koju dolazi.
Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a