Policija i tužilaštvo moraju mnogo ažurnije, transparentnije i detaljnije voditi evidencije o predmetima koji se tiču izazivanja vjerske i nacionalne mržnje. Ove su nas institucije uskratile za podatke pojavama mržnje u Crnoj Gori, iako su, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, bile dužne da nam ih dostave. Ovakvo ponašanje dovodi do zataškavanja jedog veoma opasnog problema koji godinama unazad postoji u našem društvu.
Kad ogranizacija kao CDT, koja se godinama bavi ovom temom i koja je članica Nacionalnog operativnog tima za borbu protiv nasilnog ekstremizma ne može dobiti bazične podatke, možemo samo da pretpostavimo šta onda mogu da očekuju građanke i građani, istraživači, međunarodne institucije i svi oni koji žele dati dopinos u suzbijanju ovih izrazito negativnih pojava.
Tužilački savjet je odbio naš zahtjev za pristup informacijama o broju primljenih i odbačenih prijava, istraga i potvrđenih optužnica u vezi sa izazivanjem nacionalne, vjerske i rasne mržnje i u vezi sa ugrožavanjem sigurnosti učinjenim iz mržnje. Obrazloženje koje smo dobili – na datum kad smo tražili te informacije -Tužilački savjet ih nema.
Na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama u zakonskim rokovima nije odgovorila Uprava policije, pa nemamo informaciju o broju incidenata iz mržnje koji je registrovao ovaj državni organ.
Za razliku od njih Sudski savjet nam je poslao podatke iz kojih je vidljivo da obim ove pojave značajno raste u odnosu na period 2017-20- godine.
Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta, u 2021. godini bilo je ukupno u radu 15 predmeta zbog izvršenja krivičnog djela iz KZ 370 – izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, od kojih je šest primljeno u toku 2021. godine. Do kraja 2021. godine postupak je završen u 11 predmeta, od kojih je pravosnažno okončan u osam, i to tako što je u četiri predmeta obustavljen postupak a u četiri je donijeta osuđujuća presuda. Po podacima Sudskog savjeta, u periodu 2017-2020, donijeta je jedna pravosnažna osuđujuća presuda za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a izrečena je uslovna kazna.
Sudski savjet nam je dostavio i podatke o broju predmeta zbog izvršenja krivičnog djela iz KZ 168 – ugrožavanje sigurnosti, i to u vezi sa kvalifikovanim oblikom ovog djela kada je ono izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posljedice ili je učinjeno iz mržnje. Nažalost, u sudskoj statistici ove kategorije nijesu razdvojene, tako da nijesmo mogli dobiti podatak o tome koliko je predmeta vođeno i okončano u vezi sa ugrožavanjem sigurnosti izvršenim iz mržnje. I ova praksa čini da pojava ne bude vidljiva i ide u pravcu njenog zataškavanja.
U OSCE bazi podataka o zločinima iz mržnje koje dostavljaju nadležne državne institucije može se vidjeti da Crna Gora nije dostavila podatke ni za 2020. godinu.
Ombudsman je u 2021. godini vodio 186 postupaka po pritužbama za zaštitu od diskriminacije. Od tog broja 19 pritužbi vezano je za diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti a 10 pritužbi u vezi diskriminacije na osnovu vjerske pripadnosti.
Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a