U Crnoj Gori i dalje ne postoji dovoljna politička snaga koja je presudna za uspjeh u sprovođenju reforme javne uprave, Vlada pokazuje nemoć da odoli zloupotrebi javnih resursa u interesu političkih partija, dok Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija pokušava da sprovede reformske aktivnosti uz otpore drugih ministarstava i jedinica lokalne samouprave.
To su ključni nalazi analize o ispunjavanju političkih kriterijuma u pregovorima sa Evropskom Unijom (EU) u oblasti reforme javne uprave, koju je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Promjena vlasti nije donijela novi pristup reformi javne uprave. Umjesto očekivane optimizacije i depolitizacije, nova vladajuća većina aktivno kreira nove načine uvođenja svojih pristalica u već preglomaznu javnu administraciju.
Nakon godinu dana prebrojavanja, konačno imamo precizne podatke koliko zaposlenih radi u javnoj upravi, ali je proces usaglašavanja evidencija o zaposlenima koje vode različiti organi tek počeo. Problem predstavlja i činjenica da još uvijek ne znamo koji je optimalan broj zaposlenih, jer u odsustvu funkcionalnih analiza pojedinačnih organa, nikada nijesu utvrđeni organi u kojima postoji višak, niti onih gdje postoji stvarna potreba za dodatnim kadrom.
U ovom kontekstu posebno je važno istaći ispunjavanje naših zadataka u procesu evropskih integracija. Kako je istakla i sama Evropska komisija, kadrovski kapacitet Crne Gore u procesu pristupanja EU ugrožen je nakon reorganizacije javne uprave, koja je uslijedila nakon promjene vlasti.
Iako je Vlada na početku mandata dala obećanja o uspostavljanju transparentnijeg rada organa vlasti, taj se zaokret nije dogodio.
Očigledna je regresija u oblasti pristupa informacijama, umjesto očekivanih unapređenja normativnog okvira i praksi. Vlada je nastavila sa nekim lošim praksama prethodne vlasti, dok su primijećeni i koraci unazad u odnosu na transparentnost procesa odlučivanja i dostupnost informacija o radu. Velika očekivanja civilnog sektora za sprovođenje korjenitih reformi i objavljivanje informacija koje su godinama bile tajne nijesu ispunjena.
Loše ocjene kvaliteta javnih usluga su stigle i sa evropske adrese. Jednako i među korisnicima, javne usluge se percipiraju kao neefikasne i nedovoljno prilagođene korisnicima.
Nužnost digitalne transformacije društva prepoznata je kao prioritet resornog ministarstva, ali i to predstavlja svojevrsni izazov koji zahtijeva značajnu promjenu ponašanja kako zaposlenih u javnoj upravi, tako i građana kao krajnjih korisnika. Preduslov za to su kvalitetna i funkcionalna softverska rješenja, međutim tek predstoji vrijeme da se takva rješenja uspostave i da se usluge presele u online prostor.
U godini jubileja od prvog strateškog dokumenta podsjećamo na poražavaju činjenicu da su dva prethodna ciklusa reformi predstavljala mahom simulaciju i fingiranje reformskih aktivnosti. U susret novoj strategiji reforme javne uprave, nadamo se da će donosioci odluka i svi nadležni organi, koji imaju ulogu u ovoj reformi, pokazati spremnost i odlučnost u sprovođenju aktivnosti, kako se i predstojeći četvorogodišnji period ne bi sveo na puku predstavu.
Biljana Papović
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a