CDT predlaže osnivanje Fonda za borbu protiv dezinformacija koji će pomoći održivost medija, omogućavajući im da unaprijede svoje izvještavanje i promovišu novinarstvo kao posao koji se radi isključivo u javnom interesu.
Pozivamo sve one medije koji su spremni poštovati pravila profesionalnog novinarstva i transparentnosti funkcionisanja medija da podrže ovu našu inicijativu.
Iskustvo nas uči da gotovo svaki važan događaj pokreće talase dezinformacija iza kojih stoje različiti akteri ili zainteresovane strane. Litije, pandemija korona virusa, izbori, formiranje nove Vlade, smrt mitropolita SPC Amfilohija Radovića, čak i izbori u SAD uzrok su za širenje medijskih manipulacija koje nanose ozbiljnu štetu ovom društvu.
Dezinformacije su postale ozbiljna prijetnja demokratiji i društvenom razvoju, zbog čega su mnoge zemlje započele niz različitih aktivnosti kako bi odgovorile na ovaj problem i poboljšale otpornost društava. Međutim, Crna Gora nije među tim državama, i u prethodnih nekoliko godina osim generalne osude i etiketiranja medija koji objavljuju dezinformacije Vlada nije preduzela aktivne korake u borbi sa ovim fenomenom.
CDT je, na osnovu dokumentacione baze formirane kroz rad platforme Raskrinkavanje.me, ali i komparativne analize modela koje implementiraju razvijene demokratije, već davao predloge za zakonodavne i institucionalne promjene, ali i za pokretanje saradnje sa medijima i drugom zainteresovanim akterima u borbi protiv dezinformacija.
Jedan od tih predloga je i pokretanje posebnog Fonda za podršku medijima u borbi protiv dezinformacija, koji bi se finansirao iz državnog budžeta. Iz Fonda bi bili podržani projekti medija koji su usmjereni na provjeru tačnosti činjenica u okviru redakcija, uključujući finansiranje novinara, obuku osoblja, uvođenje novih alata i tehnologija za provjeru činjenica i sl.
Snažni i nezavisni mediji su presudni za razvoj zdrave demokratije, i u vremenu „post-istine“. Mediji koji proizvode tačne, pouzdane i kvalitetne vijesti, oni koji znaju da su moguće greške i te greške su spremni da priznaju već dugo su ugroženi od politički ili ekonomski motivisanih kreatora dezinformacija, pojedinaca i organizovanih grupa koje ih šire i koje svojim djelovanjem guše medijski prostor i onemogućavaju kvalitetno i objektivno informisanje građana.
Iako danas provjeru činjenica (fact-checking) rade najčešće specijalizovane organizacije, to je koncept koji je potekao upravo iz medija, početkom 20. vijeka. Danas samo neke velike redakcije imaju namjenske osobe za provjeru činjenica, ili čak velike timove poput onoga u njemačkom Der Spiegelu. Većina medija, usljed ubrzavanja objavljivanja informacija i ekonomskih problema koji ih pogađaju, suočena je sa smanjenjem resursa za internu provjeru i profesionalnu brigu, te svu odgovornost nose autori članaka. O tome najslikovitije govori činjenica da se dešavalo da su novinari, u prethodnom periodu, hapšeni zbog objavljivanja dezinformacija.
Usvajanje naše inicijative treba da prati dijalog između Vlade i predstavnika medija o mogućim modelima saradnje uz javno demonstriranje posvećenosti suzbijanju dezinformacija, kroz neku vrstu sporazuma ili zajedničke izjave.
Novi Zakon o medijima predviđa budžetsko finansiranje projekata u oblasti informisanja preko Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Međutim, promocija medijske pismenosti i medijskog profesionalizma je tek jedna i nizu i to posljednja stavka za koju se mogu opredijeliti sredstva iz ovog Fonda. CDT razumije aktuelni ekonomski trenutak ali smo uvjereni da izdvajanje relativno malog iznosa novca i kreiranje posebnog fonda za borbu protiv dezinformacija ne bi bio trošak nego investicija u demokratiju koja bi se višestruko vratila. Ovo društvo više nema vremena da čeka na promjene.
Milica Kovačević
Predsjednica CDT-a