Centar za demokratsku tranziciju (CDT) smatra da Izvještaj Evropske komisije (EK) nedvosmisleno upućuje na to da Crna Gora nije ostvarila željeni napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u EU. Pred političkim akterima je važan ispit: da parlamentu vrate kredibilitet i snagu da donosi teške i komplikovane političke odluke koje će “odblokirati” procese kroz uspostavljanje političkog konsenzusa o njegovim najvažnijim pitanjima.
Dakle, ključni izazov novog skupštinskog saziva je da nađe modalitet saradnje svih političkih aktera za stvaranje političkog ambijenta koji će omogućiti ostvarivanje jasnih i mjerljivih rezultata u procesu integracija.
Ovo se prije svega odnosi na kreiranje potrebne većine u parlamentu za reformu izbornog zakonodavstva i rješavanje ključnih pitanja izbora najvažnijih ljudi u pravosudnom sistemu. Pored ovoga, svi nadležni organi posebnu pažnju moraju posvetiti zadacima usmjerenim na ispunjavanje političkih kriterijuma EU, i to kroz garantovanje slobodnih i pravednih izbornih procesa, stvaranje najpovoljnijeg ambijenta za rad medija i slobodu izražavanja, izgradnju i jačanje javne uprave i pravosudnog sistema s integritetom i kredibilitetom, i dosljednom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije koji razorno djeluju na demokratske i ekonomske reforme.
Iako je predizborna kampanja ocijenjena kao kompetetivna i mirna, kritike su usmjerene u pravcu nejednake medijske zastupljenosti i zloupotrebe prednosti vladajuće partije u kampanji. EK je istakla i zapažanja OSCE/ODIHR o specifičnostima ove kampanje u odnosu na identitetska i vjerska pitanja te direktnu uključenost crkve. To nije svojstveno sekularnim i građanskim društvima.
Zaključci Izvještaja EK opravdavaju našu inicijativu da se hitno krene u izmjenu izbornih pravila kroz rad Odbora za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi bilo dovoljno vremena za razmatranje svih otvorenih pitanja. CDT pozdravlja to što je ovu temu kao jedan od prioriteta prepoznao predsjednik Skupštine u svom inauguracionom govoru, i nadamo se da će u tom pravcu ići i odluke svih poslaničkih klubova kako bi se ovo pitanje počelo što prije rješavati.
EU je, već ranije, kroz Nezvanični radni dokument uputila kritike kreativnog tumačenja Ustava i Zakona od strane Sudskog savjeta, kada je riječ o uzastopnim mandatima nosilaca pravosudnih funkcija. To nije dovelo do promjene ove loše prakse, pa smo i novi izvještaj dočekali sa ponovljenom kritikom za preveliku koncentraciju moći u pravosuđu.
Produženje mandata članova Sudskog savjeta, odavno je prestalo biti prelazno rješenje, jer se na izbor novih članova čeka već dvije godine, dok se na izbor Vrhovnog državnog tužioca čeka već godinu dana. Od političkih aktera očekuju se održiva i kvalitetna rješenja ovih problema. Ovo je naročito važno kad imamo u vidu da EK dovodi u pitanje profesionalni kapacitet članova najviših pravosudnih tijela.
Iako to nijesu nove vijesti, nemamo mnogo razloga za optimizam kada uzmemo u obzir nezadovoljavajuće rezultate u sprovođenju reformi u poglavljima 23 i 24 ali i drugim oblastima koja su od presudnog značaja za uspjeh procesa. Pored toga, kao što je i EK primijetila, otvaraju se novi problemi koji svoj izraz dobijaju u etnički i vjerski motivisanim napadima i širenjem različitih vrsta dezinformacija o ključnim događajima koji se dešavaju u zemlji.
Iako su ostvareni koraci naprijed u suprotstavljanju nasilnom ekstremizmu kroz formiranje ključnih tijela u ovoj oblasti, kao članovi tih tijela sa sigurnošću možemo konstatovati da ozbiljan rad na ovom polju tek predstoji kao važan zadatak nove Vlade.
EK nije zabilježila napretke u pogledu unapređenja prava na slobodno izražavanje, a posebno je kritikovano procesuiranje zbog objavljivanja vijesti i sadržaja na portalima i društvenim mrežama. EK je ukazala i na rastući obim dezinformacija širom regiona koji je doveo do polarizacije društva nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i izborne kampanje. CDT je kroz rad na platformi Raskrinkavanje.me konstantno upozoravao na prijetnju koju dezinformacije predstavljaju za demokratske institucije i vrijednosti, ali i na to da se državni organi nijesu na adekvatan način bavili ovim problemom. Umjesto kreiranja boljeg ambijenta za suprotstavljanje dezinformacijama država se opredijelila za procesuiranja građana i medija zbog objava na društvenim mrežama pod izgovorom širenja panike. Naporan rad na ovom polju tek nam predstoji i biće bitan kriterijum za ocjenu uspjeha nove Vlade u ovoj oblasti.
Pitanje korupcije i organizovanog kriminala je ključni izazov u ostvarivanju vladavine prava, pa bi se, za početak, trebalo pristupiti izradi strateškog dokumenta kojim se regulišu reforme u ovoj oblasti. EK je kao i ranijih godina ukazala na rasprostranjenost korupcije u mnogim oblastima i potrebu snažne političke volje za borbu protiv korupcije na visokom nivou. U Izvještaju su prepoznati stari problemi u radu Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koji se odnose na nezavisnost, određivanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet odluka.
Politizovana javna administracija i stavljanje procesa optimizacije uprave u drugi plan bacaju sjenku na određene pomake u oblasti reforme javne uprave koje je zabilježila EK. Nova Vlada ima posebno izazovan zadatak suočavanja sa procesom optimizacije uprave, koji mora biti podržan mnogo kvalitetnijim planskim dokumentom, praćen funkcionalnom analizom svih ministarstava i organa uprave.
Milica Kovačević, predsjednica CDT-a