Uspostavljanje vladavine prava i jačanje demokratskog kapaciteta institucija, kreiranje novih mjera za prevenciju korupcije i obezbjeđivanje transparentnog i kompetetivnog postupka javnih nabavki su među ključnim mehanizmima putem kojih se zemlje Zapadnog Balkana mogu boriti protiv “korozivnog kapitala”.
To je zaključeno na online događaju “Demokratija na prodaju? Kineske investicije na Zapadnom Balkanu” koji je vašingtonski Centar za međunardno privatno preduzetništvo (CIPE) organizovao u saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), Centrom civilnih inicijativa iz Bosne i Hercegovine, Centrom savremenih politika iz Srbije i Institutom za demokratiju “Societas Civilis” Skoplje iz Sjeverne Makedonije.
Pod “korozivnim kapitalom” se podrazumijeva netransparentno, neodogovorno i netržišni orijentisano finansiranje koje se sliva iz autoritarnih režima u tranzicione države.
“Korozivni kapital utiče na kvalitet demokratije i institucija. Alarmantan je trend njegovog rasta i najverovatnije doprinosi demokratskom nazadovanju širom sveta”, kazala je Martina Hrvolova iz CIPE-a.
Predstavnici četiri organizacije iz regiona su diskutovali o uticaju kineskih investicija na Zapadni Balkan, predstavljajući rezultate istraživanja o četiri najznačajnije kineske investicije u regionu: rudnik bakra u Srbiji, izgradnja autoputeva u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori i Huvawei i IT infrastruktura u Bosni i Hercegovini.
Porast javnog duga zbog kredita za autoput
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević je pojasnila da je fokus istraživanja na projektu izgradnje crnogorskog autoputa Bar-Boljare zbog njegove velike važnosti, veličine i uticaja na crnogorsku fiskalnu stabilnost.
Kovačević je pojasnila da dionicu autoputa dugu 41 km gradi kineska kompanija CRBC, a da su finansije obezbjeđene kreditom koji je uzet kod kineske Exim banke.
“Inicijalni iznos zaduženja je iznosio nešto preko 800 miliona eura, ali zbog dodatnih i zaboravljenih radova, kamata i kursnih razlika trošak izgradnje ove dionice će možda premašiti milijardu eura”, kazala je ona.
Kovačević je ukazala da bez novih mjera fiskalne stabilnosti, crnogorski javni dug može premašiti 80% BDP-a, dok datum završetka projekta ostaje neizvjesan.
“S obzirom na to da je epidemija koronavirusa značajno pogodila crnogorsku ekonomiju, nije poznato kako i kada će ovaj projekat biti dovršen.”
Kovačević je, takođe, ukazala da postoji mnogo sličnosti u pogledu projekata izgradnje makedonskog i crnogorskog autoputa, počev od upitne isplativosti projekta zbog koje se nije moglo obezbijediti finansiranje iz zapadnih izvora, do aranžmana koji je uključivao međunarodni sporazum koji omogućava zaobilaženje nacionalnik kontrolnih mehanizama.
“Za razliku od Sjeverne Makedonije, Crna Gora nema dugogodišnje veze sa Kinom, ali saradnja sa ovom zemljom sve više napreduje na polju infrastrukture i energetike”, kazala je ona.