Crna Gora je proteklih godina, u našim istraživanjima, u oblasti medija nizala jedva prelazne ocjene. Brojne domaće i međunarodne preporuke za unapređenje ambijenta za funkcionisanje medija, podstakle su državu da inicira promjene u ovoj oblasti.
Treći godinu za redom Centar za demokratsku tranziciju (CDT), uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i ambasade Kraljevine Norveške, mjeri ispunjenost ključnih političkih kriterijuma za članstvo u EU. Pored CDT tima, u ocjeni ispunjenosti kriterijuma pomažu nam i domaći eksperti.
Ovo je kompletna analiza:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Eksperti koji su učestvovali u našem istraživanju oblast medija ocijenili su prosječnom ocjenom 2.2, na skali od jedan do pet. Ovaj rezultat se gotovo ne mijenja u prehtodne tri godine i jasno ukazuje na to da u oblasti medija nema napretka tj. da nijesmo prešli ni pola potrebnog puta.
Uz probleme prevaziđenih medijskih zakona, neregulisanog tržišta i neuređene samoregulacije, naše društvo suočilo se i sa pojačanim širenjem dezinformacija. Pristrasno izvještavanje medija postalo je svakodnevna pojava.
Zakoni se čekaju dvije godine
Proces izrade medijskih zakona nije okončan ni u 2019. godini. Tako je propuštena još jedna godina za rješavanje dugogodišnjeg problema prevaziđenih propisa u ovoj oblasti. Novi predlozi zakona bazirani su na preporukama domaćih i inostranih eksperata, ali prema mišljenju naših eksperata nijesu u potpunosti obuhvatili pitanja koja opterećuju funkcionisanje medija u našoj zemlji.
Kršenje Kodeksa postalo uobičajna praksa
Medijsku scenu opterećuje i nepostojanje adekvatne samoregulacije. To je problem koji se godinama ne rješava, a utiče na brojna pitanja koja dodatno otežavaju profesionalno izvještavanje medija. Polarizacija medijske zajednice reflektovala se i na formiranje i rad samoregulatornih tijela. Nekoliko medija ima instituciju medijskog ombudsmana čija je nezavisnost upitna jer i novinari i ombudsmani rade za istog poslodavca.
Nepristrasna AEM (ne)dostižan cilj
Agencija za elektronske medije (AEM) ne uspijeva da ostvari nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost a problem političkog miješanja u rad ove institucije prepoznala je i Evropska komisija (EK).
AEM, u prošlosti, nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbjednost.
Iako AEM tvrdi da je primjereno reagovala u skladu sa svojim nadležnostima, tek početkom 2020, nakon reakcije civilnog sektora, ova institucija odlučila je da na tri mjeseca ograniči reemitovanje pojedinih sadržaja iz nekoliko televizija iz Srbije.
Neadekvatna borba protiv medijskih manipulacija
Važna društvena i politička pitanja u 2019. godini pratilo je intenzivno širenje dezinformacija u domaćim i regionalnim medijima.
To nije pokrenulo crnogorske institucije na akciju, već su i ovaj talas dočekale nespremne – bez strateškog pristupa i razvijenih procedura za ove prilike.
Umjesto pripreme za ove kampanje, one su za sebe odabrale nesvakidašnju ulogu – da budu te koje ,,otkrivaju” lažne vijesti. Tako su mediji umjesto demantija od institucija dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad.
Država se ovim pojavama suprotstavlja na način koji nije svojstven demokratskim društvima – hapšenjem onih koji su kreirali i prenosili lažne vijesti.
Zavisni Javni servis
Iako propisana Statutom i Zakonom o nacionalnom javnom servisu RTCG, nezavisnost i samostalnost u radu novinara i urednika RTCG u praksi nije osigurana.
To su kritikovali i predstavnici međunarodne zajednice u Crnoj Gori, ali i naši eksperti koji tvrde da nije osigurana ni nezavisnost upravljačkih struktura i zaštita od političkog pritiska.
Čak 70 odsto građana smatra da je Javni servis izložen političkom pritisku. S druge strane, menadžment ove medijske kuće negira takve navode.
Sudovi su utvrdili da su članovi prethodnih upravljačkih i uređivačkih struktura RTCG smijenjeni nezakonito. Članovi Savjeta koji su donijeli takvu odluku nijesu snosili odgovornost.
Egzistencija novinara visi o koncu
Istraživanja civilnog sektora pokazuju da novinari i dalje zarađuju manje od prosječne plate na nivou države, a čak svaki treći novinar mjesečno primi manje od 400 eura neto. U lokalnim medijima se duguje i do osam plata, a čak 60% novinara svjedoči o tome da se njihov ekonomski položaj pogoršao.
Većina medija u Crnoj Gori nema unutrašnje akte koji regulišu pravila rada u redakciji.
U nekim slučajevima redakcije nijesu odvojene od sektora za marketing. Zbog toga se u praksi često dešavaju indirektni uticaji vlasnika ili marketing sektora na uređivačke politike medija.
Onlajn prijetnje novinarima
Medijska scena je i dalje pod sijenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija jer su u velikom broju slučajeva naručioci i izvršioci i dalje nepoznati.
U Upravi policije imenovan je službenik koji koordinira svim policijsko-tužilačkim aktivnostima u slučajevima napada na novinare, dok su u svim centrima bezbjednosti u opštinama imenovana po dva policijska inspektora koji su zaduženi da koordiniraju taj posao na lokalnom nivou.