U Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izražen, a prevencija je najvažniji mehanizan u borbi protiv te pojave, ocijenjeno je na konferenciji Borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivou.
Konferenciju u Bijelom Polju organizovao je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma.
Nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović, rekao je da su različiti oblici nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu globalne pojave kojima se svako društvo mora aktivno i odlučno suprotstavljati na lokalnom, državnom, regionalnom i međudržavnom nivou.
On je istakao da u Crnoj Gori problem nasilnog ekstremizma nije posebno izražen, ali da se uzimajući u obzir činjenicu da nijedna država nije imuna na ove pojave i da rizici uvijek postoje, u kontinuitetu se unapređuje rad svih relevantnih aktera.
„Izgrađena je kvalitetna organizaciona struktura institucija države i civilnog društva, radi pružanja sistemskog odgovora, kako u dijelu prepoznavanja, praćenja, suzbijanja, tako i na planu sprovođenja konkretnih postupaka deradikalizacije, reintegracije i resocijalizacije“, kazao je Pejanović.
On je naveo da Crna Gora sprovodi aktivnosti i na operativnom i preventivnom planu, i da je jedina država regiona koja je otišla korak dalje u prevenciji i oformila Nacionalnu platformu za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.
On je ocijenio da nasilini ekstremizam rađa i vršnjačko i porodično nasilje i druge devijacije u društvu.
Pejanović smatra da lokalni akteri koji imaju direktan kontakt sa društvenim zajednicama imaju nezamjenljivu ulogu u prevenciji i suzbijanju ovih prijetnji.
„Radikalizacija je proces, a ne samo jedan događaj. Ona se nekad može odigrati nešto brže, ali najčešće će zahtijevati duži period. To daje šansu za ranu identifikaciju rizika i pravilan izbor najprikladnije intervencije, kako bi se osobe zaštitile i odvratile od radikalizacije“, rekao je Pejanović.
Predsjednica Tima za pomoć i zaštitu Vukica Jelić, saopštila je da to tijelo treba da pomogne da Crna Gora bude otpornija na pojave kao što je nasilni ektremizam.
„Potrebno je da ovaj izazov sa kojima se suočava čitav svijet približimo javnosti. O svemu treba da pričamo kako na lokalnom tako i na nacionalniom nivou“, rekla je Jelić.
Ona je ocijenila da je prevencija najvažaniji mehanizan za borbu protiv ove pojave, ali da je važno da se ljudima koji su bili dio toga pomogne da ne budu stigmatizovani i da normalno žive.
Jelić je objasnila da su članovi tima predstavnici socijale, zdravstva, prosvjete, policije, lokalnih sredina i nevladinog sektora.
Ona je rekla da je jako važno da se zna da svako može da prijavi oblike nasilnog ekstremizma i da taj tim u svakoj opštini ima svog predstavnik.
Jelić je rekla da se oblici nasilinog ekstremizma mogu prijaviti putem telefona sajtovima navodeći da do sada nije bilo prijava.
Ona je poručila da je važno da ljudi koji prijavljuju oblike nacionalnog ekstremizma imaju povjerenje u tim za pomoć.
„Mi ćemo da analiziramo prijavu. Nije svaka radikalizacija opasno. Nije sve što je drugačije ili što ima drugačije razmišljanje od nas problem“, navela je Jelić.
Ona je objasnila da će u zavisnosti od slučaja Tim procijentii da li će biti potrebna pomoć predstavnika prosvjete, zdravstva, vjerske zajednice.
„Važno je da vidimo zbog čega je neko ušao u problem, koliko je duboko otišlo i koji su uzroci tog ponašanja. Sve institucuje moraju da pomognu u takvim situacijama. Tim koji je na terenu daće mišljenje ili preporuke“, kazala je Jelić
Izvršna direktorica Foruma MNE, članica Nacionalnog operativnog tima Elvira Hadžibegović Bubanja kazala je da ta NVO radi na interkulturalnim razmjenama i da želi okupi različite grupe mladih iz svih krajeva Crne Gore.
Ona smatra da je važno da je važno da se upoznaju mladi iz različitih krajeva Crna Gore kako bi se bolje upoznavali.
Prema njenim riječima, Forum MNE radi na dizanju kapaciteta civilnog društva u polju prevencije nasilnog ekstremizma i radikalizacije u Crnoj Gori i u šest država Zapadnog Balkana.
“Edukujemo organizacije civilnog društva, nastavnike, mlade, novinare u ovom polju. Članovi smo NOT-a a i tima za pomoć i zaštitu. Jako smo ponosni kako sarađujemo sa državom”, rekla je Hadžibegović Bubanja.
Ona je kazala da su mladi najvažniji segment društva.
“Mladima se mora pružiti podrška u svim segmentima njihovog života. Podrška njihovom ličnom i socijalnom rastu i razvoju je krucijalna. Interkulturalne razmjene su ključ društvene kohezije”, poručila je Hadžibegovic Bubanja.
Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Nermin Bećirović, rekao je da je taj grad prepoznat po multietnipkom skladu za šta najveće zasluge imaju građani.
„To je pojava koja na sreću nije mnogo zastupljena u Bijelom Polju, ali prevencija je ključna“, rekao je Bećirović.
Bećirović je ocijenio da nasilini eksremizam ne može biti odlika nijedne vjere ili religije niti se jedan od njih može optužiti za podsticanje.
Predsjednik Upravnog Odbora Zajednice opština Veselin Grbović, smatra da svaka vrsta ekstremizma predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava
„Prevencija najbolji način borbe protiv nasičlnog aksremizna. Lokalne uprave kao prvi servis građana imaju značajnu ulogu u borbi protiv svih obilika nasilnog eksremizma“, rekao je Grbović.
Direktor Centra za sport i rekreaciju Bijelo Polje Marko Maslovarić, rekao je da je taj grad otporan na nasillni ekstremizam zbog multietničkog sklada koji vlada i da su za to najzaslužniji građani.
“Potrebana je koordinacija svih u borbi protiv nasilnog ekstrmizma”, poručio je Maslovarić.