Državni organi kasne sa izvještavanjem o dinamici i kvalitetu sprovođenja reforme javne uprave zbog čega je javnost uskraćena za zvanične informacije o tome kako teče jedan od najkompleksnijih reformskih procesa u Crnoj Gori.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je, kroz projekat “Reforma javne uprave – strateško upravljanje promjenama” koji je finansijski podržala Evropska unija, analizirao kako se sprovodi reforma javne uprave kroz dvije važne oblasti – razvoj i koordinacija javnih politika i strateško upravljanje procesom reforme javne uprave i finansijska održivost.
U nedostatku zvaničnih izvještaja, analizirali smo dinamiku sprovođenja ove reforme, prikupljajući podatke iz više različitih izvora.
CDT će redovno objavljivati izvještaje o sprovođenju reforme javne uprave u dijelu razvoja i koordinacije javnih politika i strateškog upravljanja procesom reforme javne uprave i finansijske održivosti, a izvještaj za prvi kvartal je ovdje dostupan:
Krovni dokument u ovoj oblasti – Strategija reforme javne uprave, u ove dvije oblasti, se uglavnom sprovodi u skladu sa predviđenim rokovima. Prekoračenja rokova u pojedinim slučajevima postoje, i u većini nijesu sistemskog karaktera niti, za sada, dovode u pitanje sprovođenje reforme.
Međutim, izvještaj o sprovođenju Akcionog plana još nije dostupan, pa je javnost uskraćena za ključne informacije vezane za reformu javne uprave.
Formalno postoji Savjet za reformu javne uprave koji je zamišljen da na političkom nivou prati planirane aktivnosti, da usmjerava proces reforme i da predlaže mjere za prevazilaženje zastoja ili problema u toku reforme, ali nerijetko se dešavaju propusti koji dovode u pitanje svrhu osnivanja i postojanja ovog tijela.
Savjet nije pokazao potrebnu inicijativu koja bi, po našem mišljenju, trebalo da politički podrži ovaj proces. Tako se dešavalo da su neki od najvažnijih predloga zakonskih rješenja utvrđivani na sjednicama Vlade, a da prethodno nijesu razmatrani na sjednici Savjeta, što je direktno kršenje zaključaka Vlade. Savjetu se često ne dostavljaju ni planski i analitički dokumenti u vezi sa reformom javne uprave.
Smatramo da bi trebalo detaljno preispitati efekte rada Savjeta, njegovu učinkovitost i uticaj na tok procesa. Savjet bi trebalo postaviti kao političko koordinaciono tijelo koje se suštinski, a ne samo formalno i protokolarno bavi reformom, koje daje smjernice i sugestije za njeno nesmetano odvijanje.
Reformske aktivnosti vezane za koordinaciju javnih politika uglavnom idu planiranom dinamikom. Pripremljeni su prvi važni dokumenti koji su bili preduslov za odvijanje ovih reformskih aktivnosti.
Važno će biti utvrditi i kvalitet tih dokumenata (strategija, metodologija, izvještaja…i sl.) što ćemo takođe raditi u sklopu ovog projekta. Pripremićemo i objaviti posebne publikacije o sadržaju i kvalitetu ovih ključnih dokumenata.
U planu reformi koji je vezan za koordinaciju politika je napravljen grub tehnički propust vezan za izradu godišnjih programa rada ministarstava koji hitno mora biti izmijenjen.
Naš tim je prilikom monitoringa primijetio nelogičnost u ovako postavljenom redosljedu pripreme važnih dokumenata. Bilo bi gotovo nemoguće uraditi godišnje programe ministarstava, a da se ne urade prije toga srednjoročni programi za ministarstva i godišnji program rada Vlade po novoj metodologiji.
Dalje, programi rada odabranih ministarstava još uvijek nijesu dostupni, iako je rok za njihovu izradu bio do kraja marta 2019.
Sredinom 2018. godine je sa zakašnjenjem usvojena Uredba o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.
Međutim, iako je napravljeno ovo formalno unapređenje, u suštini kvalitet konsultacija različitih aktera prilikom izrade politike je daleko od zadovoljavajućeg nivoa.
Četiri mjeseca nakon isteka 2018. nijesu dostupni godišnji izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA) i primjeni Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.
