Iz godine u godinu se državi zamjeraju prevaziđeni medijski zakoni koji nijesu prilagođeni realnoj situaciji u kojoj se mediji nalaze, neregulisano tržište i neravnopravan odnos prema medijskim kućama, a medijskoj zajednici podijeljenost i nesposobnost da uredi samoregulaciju i principe koji bi unaprijedili profesionalne standarde izvještavanja.
Na ovakav zaključak nas navodi i analiza koju je u januaru ove godine uradio Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Analiza ,,Turobna zbivanja i druge priče o medijima” pojašnjava kako Crna Gora ispunjava političke kriterijume na putu ka EU, u oblasti medija.
Oblast medija ocjenjivana je na osnovu 44 kriterijuma, a u toku rada CDT je konsultovao devet eksperata (predstavnici NVO-a, medija, analitičari i sl.) za koje je smatrao da imaju najbolju referencu u ovoj oblasti.
Bez obzira iz kojeg dijela podijeljenje medijske zajednice dolaze naše eksperti, generalni zaključak da je situacija na medijskoj sceni daleko od zadovoljavajuće, zbog čega je ova oblast ocijenjena prosječnom ocjenom 2.2 na skali od jedan do pet.
Ova analiza je pokazala da je primjetan napredak u pogledu napora institucija da unaprijede ključne medijske zakone, ali ta inicijativa još uvijek nije finalizovana niti su vidljivi stvarni rezultati. Zbog toga je pravni okvir ocijenjen, gotovo kao i prošle godine, 2.6.
Ovo istraživanje nije prepoznalo istinsku nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost institucija koje primjenjuju zakon, zbog čega je primjena zakona i rad institucija ocjenjena sa 2.1.
U toku 2016. revidiran je Kodeks novinara i novinarki Crne Gore, kojim su prvi put obuhvaćene uvreda, kleveta i onlajn komentari. Iako su ove izmjene trebalo da unaprijede profesionalne standarde, situacija sa kršenjem Kodeksa ostaje nepromijenjena. Svi naši eksperti su saglasni da postoje stalna kršenja Etičkog kodeksa u medijima.
Problem predstavlja i ugroženost novinara, reakcije tužilaštava na njih i reakcija i osude od strane važnih društvenih činilaca, od strane naših ekperata ocijenjeni su ocjenom 2.
Policijska zaštita novinara koji se osjećaju ugroženo ocijenjena je sa 3.4.
Istraživanja pokazuju da novinari i dalje zarađuju manje od prosječne plate na nivou države, a čak svaki treći novinar mjesečno primi manje od 400 eura neto. U lokalnim medijima se duguje i do osam plata, a čak 60% novinara svjedoči o tome da se njihov ekonomski položaj pogoršao.
Ostale zaključke ove analize možete pročitati u nastavku:
Loading...
Reload document 
Open in new tab