Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Skupštinu da predloge izmjene izbornih zakona koje je pripremila Radna grupe za primjenu preporuka OSCE/ODIHR ne stavlja na dnevni red dok ne prođu podrobnu javnu raspravu u koju se mogu uključiti svi zainteresovani subjekti.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica smatra da je Skupština, ograničivši mandat Radne grupe na ispunjavanje samo preporuka koje je OSCE/ODIHR dao nakon izbora 2016. godine, ograničila i mogućnost da se izmjenama izbornih zakona obuhvate neki od najkrupnijih problema izbornog procesa, koji s pravom izazivaju nepovjerenje u institucije koje sprovode izbore i proces u cjelini.
Koprivica je rekao da tim izmjenama nijesu tretirane preporuke OSCE/ODIHR date nakon predsjedničkih izbora 2013. godine, iako su prvi nacionalni izbori koji očekuju Crnu Goru upravo predsjednički.
“CDT smatra da nije napravljen ključni korak ka profesionalizaciji i depolitizaciji izborne administracije, bez čega ne može biti govora o napretku izbornog procesa. I pored predloga za ograničavanje učešća ovlašćenih predstavnika partija u odlučivanju organa za sprovođenje izbora, ovi organi i dalje ostaju u potpunosti pod kontrolom politike”, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, izmjenama nije tretiran ni problem neažurnih registara prebivališta, zbog čega u Crnoj Gori pravo glasa ostvaruju osobe koje u državi imaju samo fiktivno prebivalište.
Koprivica je rekao da Radna grupa nije dala predloge koji bi kroz, izmjename Zakona o registrima prebivališta i boravišta omogućili kontrolu i provjeru prebivališta državljana.
“Izmjenama nije tretiran ni problem izostanka suštinske kontrole predatih potpisa podrške za liste, zbog čega smo u prethodnim izborima imali situaciju da su određene liste potvrđivane na osnovu očigledno falisfikovanih potpisa”, kazao je Koprivica.
On je ukazao da se u posljednja tri izvještaja OSCE/ODIHR ponavlja ista preporuka – da se formira nezavisno tijelo koje bi pratilo poštovanje zakona od strane medija.
Koprivica je kazao da je Radna grupa tu preporuku tretirala samo kroz Zakon o elektronskim medijima, ali ne i odredbe Zakona odbornika i poslanika koje se odnose na medije, gdje je i dalje zadržan Odbor za praćenje izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na medije.
“Samo postojanje tijela sačinjenog od političara koje nadzire rad medija govori nam da se želi nastaviti dominacija politike nad medijima u izbornom procesu. U demokratskim društvima mediji kontrolišu političare, a ne obratno”, istakao je Koprivica.
On je rekao da osim toga, predlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika uopšte ne tretira kaznene odredbe ovog zakona, iako je u ranijoj praski primijećeno da niz normi ovog zakona uopšte nije praćen odgovarajućom sankcijom.
[perfectpullquote align=”left” bordertop=”false” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Koprivica je ocijenio da bez sankcija nema garancije da će novi predlozi postati realnost.[/perfectpullquote]
On je kazao da u oblasti regulacije izbora, a naročito finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, CDT smatra da je bilo neophodno analizirati i Krivični zakonik, i propisati nova krivična djela nezakonitog finansiranja partija i kampanja.
“Na taj način nam se ne bi mogla dogoditi situacija da za ozbiljne prestupe nemamo predviđena krivična djela, već samo prekršajne sankcije, čime se šalje poruka da je kršenje zakona isplativo”, kazao je Koprivica.
On smatra da konkretni predlozi promjena izbornih zakona od Radne grupe mogu biti dobar osnov za početak dijaloga o izmjenama zakona ukoliko budu prošireni i ovim suštinskim problemima izbornog procesa.
Koprovica je ocijenio da bi taj dijalog morao uključiti sve političke subjekte, ali i najširi krug društvenih aktera zainteresovanih za demokratske izbore.
“Pozitivnim iskorakom smatramo određivanje početka i kraja izborne kampanje, omogućavanje biračima da potpisom podrže više lista, ograničavanje uloge ovlašćenih predstavnika u izbornom procesu, povećanje rodne zastupljenosti na izbornim listama, jasnije definisanje političkog oglašavanja, propisivanje obaveze podnošenja privremenih finansijskih izvještaja, i utvrđivanje roka za otvaranje posebnog žiro računa koji se koristi u svrhu kampanje”, naveo je Koprivica.
On je rekao da međutim, smanjenju nepovjerenja u izborni proces neće doprinijeti sitne i tehničke izmjene, već sveobuhvatan reformski zahvat usmjeren na ključne probleme izbora.
“Stoga smatramo da odgovorni i dobronamjerni neće „gurnuti“ ove predloge u pretpraznično zasijedanje, kada je pažnja javnosti smanjena, i mogućnosti za intervencije ograničene. U suprotnom, šalje se poruka da su od suštinskog napretka izbornog procesa važniji “štrikovi” koji samo formalno zadovoljavaju zahtjeve međunarodnih institucija”, zaključio je Koprivica.