Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) i CDT potpisali su Memorandum o saradnji kako bi zajedničkim akcijama unapređivali transparentnost ove institucije.
„Državno tužilaštvo uz kontinuirani rad na vršenju poslova iz svoje osnovne nadležnosti javnost rada ovog organa u mjeri i okvirima precizno normiranim u zakonu, nužno mora neprekidno jačati”, kazao je v.d. VDT-a Veselin Vučković.
Potpisani Memorandum, smatra on, predstavlja korak u uspostavljanju dugoročne saradnje sa CDT-om, kao organizacijom koja razvija i podstiče javni dijalog i unapređenje demokratije koju oblikuje poštena i odgovorna vlast, dinamačno društvo i aktivni informisani građani.
„Ciljevi saradnje su okvirno uređeni Memorandumom, a to su: uspostavljanje saradnje i zajedničkih aktivnosti za jačanje transparentnosti rada, poboljšanje kapaciteta za odnos sa javnošću, održavanje obuka za odnose sa medijima i javnošću”, kazao je Vučković.
Za direktora CDT-a Dragana Koprivicu Memorandum predstavlja formalizaciju razgovora CDT-a i ove institucije na temu transparentnosti i otvorenosti tužilaštva odnosno komunikacije sa građanima.
„Tužilaštva u, proteklom periodu, nijesu bila dovoljno posvećana razvoju komunikacije sa građanima niti ispunjavaju svoje obaveze kada je u pitanju objavljivanje informacija i dokumenata od javnog interesa”, ocijenio je Koprivica.
CDT se, u prethodnih par mjeseci, detaljno bavio ovom temom, uradili smo istaživanje o otvorenosti 16 institucija tužilačkog sistema i to 13 osnovnih državnih tužilaštava, dva viša i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).
“Postojeći veb sajtovi tužilastava su skromnog sadržaja i nijesu dovoljno ažurni. Ni oglasne table koje se nalaze u prostorijama tužilaštava ne pružaju građanima ni minimum informacija koje su im potrebne”, kazao je Koprivica.
Sa potpisivanja Memoranduma (foto: CDT)
Tužilaštva, kako je pokazalo istraživanje, nijesu razvijala svoje PR službe što je posljedica skoro nevjerovatne zakonske odredbe da je samo vrhovni državni tužilac nadležan da daje izjave za javnost:
“Ova zatvorenost je prouzrokovala negativnu praksu: stvoreni su neformalni kanali podjele informacija od tužilaca ili advokata i došli smo u situaciju da mediji često objavljuju informacije o procesima koje po pravilima ne bi smjeli da objave”.
Ne postojanje PR službi, kazao je on, dalje prouzrokuje da VDT nije pratilo izvještavanje medija o njihovom radu pa samim tim nije ni procesuiralo slučajeve protiv medija koji neovlašćeno objavljuju podatke u određenim fazama istrage.
“Takođe, tužilaštva ne prate ni da li se u medijima objavljuju podaci o maloljetnicima u krivičnom postupku, iako je to njihova zakonska obaveza”.
U ovoj instituciji, kako je saopšteno, postoje problemi sa nepoštovanjem Zakon o slobodnom pristupu informacijama jer tužilaštva ne objavljuju informacije i dokumenta koja su u obavezi po tom zakonu.
“Sve navedene i druge probleme, naravno mnogo detaljnije, smo predočili g-dinu Vučkoviću i saglasili se da zajednički krenemo u njihovo rješavanje. Krećemo da mijenjamo ono što nije bilo dobro ali i da skrenemo pažnju na često ograničene resurse koje institucijama stoje na raspolaganju za te promjene”, kazao je Koprivica i dodao da to neće biti jednostavan zadatak, te da očekuje podršku i pomoć svih značajnih aktera u društvu, prije svih nadležnog ministarstva, medija, NVO-a koje se bave ovom temom i međunarodne zajednice.