Skupština Crne Gore već pola godine odbija da u proceduru uvrsti Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM), čime izbjegava evropske obaveze koje je preuzela kao kandidat za članstvo.
Ovo je još jedan pokazatelj da država Crna Gora kalkuliše sa svojim evropskim obavezama ali i ključnim vrijednostima zemalja Evropske unije (EU). Jasno je da naša država, i na ovaj način demonstrira da ne želi stati u istu kolonu sa zemljama čije vrijednosti navodno dijeli i čijem se savezu želi priklučiti – zemljama EU koje imaju hrabrosti da jasno i glasno kažu da je na Ukrajinu izvršena agresija i da učine konkretne poteze kako bi se ovoj državi pružila politička i materijalna podrška.
EUMAM misiju je osnovao Evropski Savjet 2022. godine nakon vojne agresije Rusije na Ukrajinu sa ciljem pružanja pomoći toj državi. U septembru 2023. godine, Crna Gora je podnijela zvanični zahtjev za učešće u misiji EU koja se odnosi na vojnu pomoć i obuku ukrajinskih vojnika.
Tačno godinu kasnije, Savjet za odbranu i bezbjednost kojim predsjedava šef države, zvanično je Skupštini uputio prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u ovoj misiji. Međutim, zakonodavna vlast na čelu sa Andrijom Mandićem još nije predlog ni stavila u skupštinsku proceduru, a kamoli razmotrila ili o njemu glasala.
Iz Skupštine ne odgovaraju na upit CDT zašto to do sada nijesu učinili i kada bi se to moglo desiti. Međutim, šestomjesečno odlaganje, jasno pokazuje da Crna Gora nema političke vizije niti snage da vodi politiku usklađenu sa EU i njenim članicama, odnosno da nema načina da sprovede čak ni one aktivnosti za koje je sama aplicirala.
Podsjećamo da na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji sa EU u decembru, Crna Gora nije uspjela da zatvori poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, što je bio plan vlasti za prethodnu godinu. Ako se nastavi ovako “efikasno i posvećeno” ispunjavanje obaveza iz ovog poglavlja, ako političke trgovine i kalkulacije sa principima i vrijednostima nastave da budu obilježje našeg procesa evropske integracije, ovo bi poglavlje moglo postati nedostižni san aktuelne državne nomeklature.
Jovana Đurišić, urednica istraživačkih i digitalnih projekata