Izborne liste su prepoznale sve važne probleme koji tište građane i u predizbornoj kampanji predložile puno konkretnih mjera, međutim mnoga obećanja su nerealna, ocijenio je dugogodišnji novinar televizije Vijesti i predsjednik Sindikata medija, Radomir Kračković tokom CDT-ovog podkasta “Akcija”.
On je kazao da je kampanja za parlamentarne izbore bila suviše mirna da bi tako do kraja ostalo i osvrnuo se na navodnu povezanost uhapšenog južnokorejskog državljanina Do Kvona i lidera pokreta “Evropa sad”, Milojka Spajića.
“Jasno je da Specijalno državno tužilaštvo treba što prije da istraži slučaj i da odgovor da li postoje bilo kakve veze, naročito u svijetlu toga što se Spajić optužuje da je novcem južnokorejskog “kralja kriptovaluta”, optuženog za veliku međunarodnu prevaru, finansirao kampanju pokreta “Evropa sad”. Sa druge strane, imamo političke implikacije koje će trajati do samog dana izbora”, rekao je Kračković.
Ekonomska predizborna obećanja megalomanska
Govoreći o izbornim programima, Kračković je kazao da su liste kreirale detaljne programe, mapirale sve važnije probleme koji tište crnogorske građane, te predložile puno konkretnih mjera za rješavanje problema.
“Najveći problem je što njihova ključna obećanja, po mom skromnom mišljenju, iako nisam ekonomista, djeluju dosta nerealno, pogotovo u tako kratkom periodu kako oni obećavaju. Crna Gora možda ima bolju ekonomsku situaciju prije godinu, dvije ili tri, ali Crna Gora svakako nije Švajcarska ili Luksemburg da bi mogla svake godine da povećava zarade za 20 odsto zaposlenima u javnom sektoru. Volio bih da je tako, ali čini mi se da su obećanja u tom dijelu neutemeljena”, smatra Kračković.
On je kazao da su mnoge izborne liste dale set obećanja koje se odnosi na snažniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i obezbjeđivanje povoljnijih uslova za rješavanje stambenog pitanja.
“Dobro je da su se sjetili stambenog pitanja građana, jer to jeste veliki problem koji pogađa veliki broj građana. Međutim, čini mi se da su i ta obećanja megalomanska. Ne možete vi obećati da ćete izgraditi hiljadu stanova za godinu ili četiri hiljade stanova za četiri godine, jer to jeste jedan proces. Ne sumnjam u dobru volju i u mogućnost da se to uradi, međutim mi znamo kakve su prilike u Crnoj Gori i koliko vremena je potrebno da se određene stvari završe”, rekao je Kračković.
On je ukazao da je pokret Evropa sad inicirao kod drugih izbornih lista praksu kreiranja izbornog programa koji se zasniva na ekonomskim pitanjima.
“Što se tiče identitetskih tema, one su ostale kod nekih izbornih lista ili koalicija poput “Za budućnost Crne Gore” zbog toga što je to jedini način da homogenizuju i zadrže svoje biračko tijelo u situciji kada postoji još nekoliko koalicija istog predznaka ili prefiksa koje se bore za isto biračko tijelo”, naveo je Kračković.
Prema njegovom mišljenju, program “Evropa sad 2” predstavlja podizanje uloga.
“Kada se to pretvori u konkretne cifre, to bi značilo da država mora pronaći, odnosno izvući iz svojih potencijala, javnog i privatnog sektora, najmanje 500 miliona eura, a vjerovatno i više, da bi se taj program ostvario. To jeste možda moguće, ali prema mom mišljenju, u nekom srednjem roku. U ovom roku koji oni obećavaju, to mi djeluje nerealno. Ali, imali smo i situaciju prvi put sa programom Evropom sad i oni su ga ostvarili.
On je ukazao da nova poreska reforma ili zaduživanje ne bi bio poželjan ishod u sprovođenju programa “Evropa sad 2”.
Govoreći o namjeri tog pokreta, da uvede sedmočasovno radno vrijeme, Kračković je kazao da je za tako radikalne mjere neophodno konsultovati privatni sektor.
“Privatni sektor je motor ove države i od njegovih prihoda i rada puni se budžet i isplaćuju se zarade svim zaposlenim u javnom sektoru. Bez njihovog potvrdnog odgovora, smatram da ne bi bilo pametno to uraditi, a ja podržavam svakako”, rekao je Kračković.
Unaprjeđenje obrazovnog i zdravstvenog sistema – pitanje koje nije politički isplativo
Na pitanje zašto se partije u svojim izbornim programima ne bave kvalitetom obrazovnog i zdrvastvenog sistema, Kračković je ocijenio da te teme nisu politički “isplative”.
“To su vrlo kompleksni djelovi javnog sektora, sa velikim problemima i partijama se uslovno rečeno “ne isplati” da o tome pričaju, jer u tom dijelu treba puno raditi. Potrebno je pretresti sistem do temelja. Programi izbornih lista pokazuju da to partijama uopšte nije u prvom planu, pitanje je i da li će i biti.
Ipak, Kračković je istakao da će partije morati u narednom periodu intezivnije da se usresrede na ova dva sektora javne uprave, jer će se, kako je rekao, problemi akumulirati.
Funcionerska kampanja – praksa koja opstaje
Govoreći o funkcionerskoj kampanji, Kračković je konstatovao da se sprovodila u prošlosti, kao i da se dešava i u ovom izbornom procesu.
“Toga se ne možemo osloboditi. Iako se naši političari po ideologijama, narativima, stilu nastupa dosta razlikuju, ja ipak mislim da su oni vrlo slični. Svi se bore za zadržavanje statusa quo u kome će oni biti ljudi koji kreiraju sudbinu i budućnost ove zemlje. Zbog toga mislim da će funkcionerska kampanja postojati i u budućnosti. Uzalud sve kritike i apeli nevladinog sektora, uzalud svako izvještavanje i prozivanje medija. Vide jasnu računicu da će im to donijeti više glasova na izborima”,
Na pitanje da li odlukom komercijalnih, privatnih medija da ne daju prostor pojedinim novim pokretima oni projektuju buduću vlast ili daju prednost određenim političkim akterima, Kračković je kazao da bi trebalo pružiti svakome podršku da predstavi izborni program.
“Svakodnevno svaka lista dobija određeni prostor u informativnim vijestima i s obzirom na našu gledanost, vjerujem da su građani, makar oni koji prate televiziju Vijesti, dosta upoznati sa programom svih partija. Što se tiče modela sučeljavanja, moglo bi se to tako posmatrati, međutim, radi se o privatnim, komercijalnim televizijama. Svaka, ne samo televizija Vijesti, ima svoju uređivačku politiku. Ne projektuju televizije koje će partije biti najjače, već to projektuju ankete, ali i trenutna politička situacija, to je nešto što se ne mijenja tako lako u crnogorskom političkom okviru”, rekao je Kračković.
On je pojasnio da je ograničenost studijskih kapaciteta komercijalnih medija razlog zbog kog nisu sve izborne liste pozvane na sučeljavanje, što je slučaj sa televizijom Vijesti.
“To jedino može omogućiti Javni servis i on to omogućava kroz seriju debata koju smo imali priliku da vidimo i na taj način je javni interes ispunjen. Bilo bi dobro da i manje partije imaju više prostora, ali to je dosta složen produkcijski poduhvat, ali trebalo bi u budućnosti razmišljati da i nadležni organi pruže podršku i organizuju veća sučeljavanja koja bi preuzimale komercijalne televizije”, poručio je Kračković.