Uprkos brojnim zabranama koje Zakon o finansiranju političkih subjekata predviđa, na terenu izborna trka ne izgleda kao fer utakmica. I kampanja za predsjedničke izbore još jednom je pokazala da se zlopupotrebama normativnih rješenja obesmišljava i duh zakona i rad Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koja vrši kontrolu.
Dva mjeseca nakon održavanja izbora javnosti nije razjašnjeno da li je zapošljavanje preko pet hiljada službenika u toku kampanje bila potreba ili novi talas političke korupcije. U važećem zakonskom okviru, ova zlopupotreba je legalizovana, dok se dometi ASK svode na obradu dokumentacije, konstatovanje zakonitosti zapošljavanja i izražavanje javnih sumnji u stvarni kredibilitet i integritet izbornog procesa.1
Politički subjekti finansiranje kampanje nijesu ograničili na zakonski dozvoljene izvore, pa su postojali slučajevi prijavljivanja donacija od strane nevladinih organizacija što je suprotno Zakonu. Iako Zakon zabranjuje da donatori političke kampanje budu pravna lica koja imaju ugovorni odnos sa državnom, bilo je primera kršenja i ove zabrane.
U svojim izvještajima o troškovima u toku kampanje, politički subjekti nastavili su praksu nepotpunog izvještavanja uz brojne nelogičnosti. Većina njih nije prijavila troškove aktivista na terenu ili angažovanje saradnika, administrativne troškove i eventualne nematerijalne donacije. U izvještajima kandidata nijesu proporcionalno prikazani troškovi prevoza u odnosu na mnogobrojne promotivne skupove u svim crnogorskim opštinama. Takođe, neki iznosi prikazani u izvještajima su značajno podcijenjeni u odnosu na tržišne cijene tih usluga.
Površnim pristupom terenskoj kontroli obveznika koju sprovodi ASK nastavljen je i u toku ove kampanje. Plan kontrole i nadzora u toku kampanje predvidio je terensku kontrolu svega 10 institucija, dok je po informacijama ASK do kraja kampanje sprovedeno 18 kontrola organa vlasti i političkih subjekata2. Ovaj broj je zanemarljivo nizak imajuću u vidu da se zabrane i oganičenja koje predviđa zakon odnose na sve državne organe, organe državne uprave, organe lokalne samouprave, organe lokalne uprave, javne ustanove i državne fondove.
Agencija je u toku kampanje za predsjedničke izbore nastavila praksu objavljivanja podataka o sprovedenom nadzoru, međutim nedovoljno pregledno i potpuno. Kada je reč o informacijama o potrošnji tekuće budžetske rezerve, socijalnim davanjima, analitičkim karticama i putnim nalozima obveznika, poslednje informacije objavljene u sekciji Predsjednički izbori odnose se na 19. mart, kada je izvještavanje nastavljeno za kampanju za parlamentarne izbore, ali bez dostupnih podataka za većinu ključnih obveznika.
Iz javno dostupnih izvora može se vidjeti da je Srbija u posljednjih nekoliko godina pružila višemilionsku podršku srpskim organizacijama i crkvi u Crnoj Gori, ali i pojedinim opštinama gdje su na vlasti političke partije povezane sa režimom u Srbiji. Ove godine je budžetom Srbije za region predviđeno trostruko više sredstava nego za prošlu godinu. U toku izbornog procesa u Crnoj Gori raspisan je konkurs Vlade Srbije za dodjelu sredstava, na koji su se prijavile brojne parapolitičke organizacije iz Crne Gore koje direktno podržavaju neku od političkih opcija, kao i mediji koji godinama služe za širenje dezinformacija i propagande.3
1 Agencija za sprječavanje korupcije, “Stati na put praksi koja dovodi u pitanje kredibilitet i integritet izbornog procesa “. Dostupno na: https://www.antikorupcija.me/me/dogadjaji/2301240920-predsjednicki-izbori-2023/2303151132-stati-put-praksi-koja-dovodi-pitanje-kredibilitet-integritet-izbornog-procesa/.
2 Saopštenje sa 90. sjednice Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije. Dostupno na: https://www.antikorupcija.me/me/dogadjaji/2301240920-predsjednicki-izbori-2023/2303311007-saopstenje-90-sjednice-savjeta-agencije-za-sprjecavanje-korupcije/.
3 Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Preliminarni izvještaj – Predsjednički izbori 2023. godine u Crnoj Gori.