Dezinformacije nijesu problem samo u Crnoj Gori, već svugdje u svijetu, a kako bi se na njih odgovorilo potreban je zajednički pristup svih aktera.
To je poručeno na otvaranju regionalne konferencije “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?” koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa regionalnom mrežom faktčekera SeeCheck, uz podršku ambasade SAD u Podgorici i Evropske Unije.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, kazala je da su riječi, laži i lažni narativi postali oružje, koje može biti iskorišćeno od strane bilo koga da bi se oslabilo društvo i institucije.
“Rat u Ukrajini je krenuo sa oružjem, ali dezinformacije su oružje koje je Rusija iskoristila kako bi opravdala svoje akcije. Imamo narative da se Rusija brani. Opasnost je stvarna. Na drugoj strani,istina razoružava dezinformacije. Građani moraju biti svjesni da su meta dezinformacija i biti sposobni da se odupru. Čak i djeca moraju učiti o informacijama koje primaju, a to se može ostvariti kroz medijsku pismenost”, kazala je Rajnke.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa ističe da u eri dezinformacija ljudi više ne znaju kome da vjeruju.
“Propagatori dezinformacija ne moraju da vas ubjeđuju da im vjerujete, njima samo treba da mislite da svi lažu, tako da niko ništa ne vjeruje. U takvoj atmosferi ne možete imati demokratske izbore. Pandemija COVID-19 pokazala nam je mnogo primjera dezinformacija. Toliko nepotrebnih smrti dogodilo se zbog teorija zavjere protiv vakcina. Ruska invazija na Ukrajinu nam je takođe pokazala koliko dezinformacije mogu biti opasne kada se koriste u industrijskim razmjerama”, kazala je Popa.
Poslanik u Evropskom parlamentu, Tonino Picula je istakao da dezinformacije utiču na sve aspekte društva i mogu imati ozbiljne posljedice.
“Kako svijet postaje povezaniji, informacije dostupnije, demokratija je u povlačenju, a dezinformacije suočavaju moderna društva sa mnogo problema”, kazao je on dodajući da se dezinformacije šire društvenim mrežama i drugim platformama, što otežava regulaciju.
“Namjerno se šire iskrivljene slike o ličnostima i događajima, a u toj borbi je ključno edukovati javnost i podsticati transparentnost među medijima, ali i političkim akterima. Kampanje dezinformacija su sve prisutnije a njihove posljedice teže nego ikada ranije, jer mogu izazvati polarizaciju u društvu. Najvažniji izvori dezinformacija su ipak mediji, a moramo obratiti pažnju i na to – koja će biti uloga vještačke inteligencije”, ističe Picula.
Programska direktorka CDT-a, Milica Kovačević ističe da je u prošloj godini većina zemalja regiona imala neke velike izbore. Crna Gora je tu poseban slučaj, jer smo, kako kaže, mi već godinu dana u neprekidnom izbornom ciklusu, i pred nama su za mjesec vanredni parlamentarni izbori.
“U svim ovim procesima su faktčekeri, posmatrači izbora, nevladine i međunarodne organizacije identifikovale da su dezinformacije i propagandne kampanje ozbiljna prijetnja demokratskim procesima i povjerenju građana u predstavničku demokratiju”, kaže Kovačević.
Ona je ukazala da dok je EU usvojila i usvaja nova pravila, Crna Gora se ponaša kao da ne stremi da bude dio tih pravila, nego su joj izgleda neke manje uređene destinacije privlačnije.
Kovačević je dodala da je na prošlogodišnjoj konferenciji CDT dobio uvjeravanja predstavnika Vlade i Skupštine da je borba protiv dezinformacija prioritet i da su naše preporuke pažljivo saslušane.
„Međutim, i pored toga što je ubjedljiva većina poslanika javno podržala naš predlog za formiranje parlamentarnog odbora za praćenje stranih uticaja i dezinformacija, ta inicijativa duže od dvije godine ne stiže na dnevni red Skupštine. Još uvijek nemamo ni napredak na polju ustanovljavanja fonda iz kog bi bilo podržano novinarstvo u javnom interesu i medijske inicijative za suprotstavljanje dezinformacijama“, pojasnila je ona.
Potreban sistemski odgovor na dezinformacije
Kako u vremenu izbora, tako i svakodnevno, potreban je sistemski odgovor na dezinformacije, saglasni su panelisti.
Ambasadorka SAD je ukazala da je imala prilike da pogleda CDT-ovo istraživanje po kojem manje od trećine ljudi u Crnoj Gori vjeruje da su izbori fer i slobodni, te da to govori o nepovjerenju u institucije.
“Dezinformacije se lako se šire, a crnogorsko društvo je ranjivo. Izbori su nam pokazali uticaj laži. Manjak jedinstva čini Crnu Goru plodnim tlom za širenje dezinformacija, a ima onih koji ne žele da Crna Gora uspije. Tu leži još jedna opasnost, jer spoljni akteri mogu pokušati da skrenu Ctnu Goru sa svog puta ka EU. Cilj postoji, ali ne i jedinstvo oko tog cilja”, poručuje Rajnke.
Sa njom je saglasna i Popa: “Čvrsto vjerujem da su objektivni i pouzdani mediji najbolja zaštita od dezinformacija. Kada mediji imaju visoke profesionalne standarde, a publika im vjeruje, veoma je teško bilo kom malignom faktoru da negativno utiče na javno mnjenje. Mediji, međutim, nijesu dovoljni, a da bismo istinski izgradili otpornost i zaštitili demokratiju u Crnoj Gori, potreban nam je pristup cjelokupnog društva.”