“’Oće da nam ukradu antifašizam”, reče aktivistkinja na nedavno održanom skupu.
A ko i zašto bi želio “krasti” antifašizam? Kakvu neko može imati korist od toga? Nije li to vanvremenska vrijednost koja pripada svima i kojoj se, makar načelno, svi divimo? A koju, bez obzira na (obično kratkotrajni) politički profit, ne smijemo svoditi na prazan označitelj niti predstavljati onako kako nama odgovara…
Zato je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u februaru ove godine pokrenuo projekat “Prošlost za budućnost: Kontra mraku kontra sili!”. Obilježavanje 80 godina od bitaka na Neretvi i Sutjesci, te drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, želimo iskoristiti kao povod da razgovaramo o bitnim temama – šta je antifašizam danas i šta je antifašizam uopšte, kako u javnom diskursu, tako za svakog i svaku od nas ponaosob.
Osnovni cilj projekta je pozvati ljude na AKCIJU te uključiti što veći broj građana i građanki koji vjeruju da je antifašizam danas jednako važan kao i prije 80 godina. Svih kojima je dosta nacionalnih prebrojavanja, netolerancije prema različitostima, alternativa građanskom društvu i državi, koji ne pristaju na reviziju istorijskih činjenica, koje i koji se protive slavljenju ratnih zločinaca i saradnika fašista i nacista, koji se ne mire sa pokušajima oduzimanja teško stečenih prava žena, niti sa lošim položajem radnika i radnica i uništavanjem sekularnih društava.
Ovo nije priča o tome na kojoj su strani bili naši (pra)đedovi i (pra)babe u Drugom svjetskom ratu ili u raznim previranjima prije ili poslije – ovo je priča o tome šta smo mi danas!
Ovaj kviz je ozbiljna šala. Ozbiljan je jer antifašizam kod nas sve manje znači progresivnu ideologiju i sistem vrijednosti čiji sadržaj ljudi zaista razumiju. Ozbiljan je i zbog toga što su njegova pitanja pripremljena na naučnim postavkama i na skalama koje su utemeljene u psihološkim, sociološkim i politikološkim istraživanjima. Njime dalje, skrećemo pažnju da fašizam nije baš uvijek vidljiv niti jasan te da nekad dobro treba razmisliti o stavovima ili idejama koje zastupamo. Iako konstatacije koje ćete pročitati jesu zasnovane na teorijskim znanjima, važno bi bilo da pokušate zamisliti sebe kako ove rečenice čujete i/ili izgovarate na ulici ili ispred zgrade, u kafiću ili u prodavnici… Bilo da smo ljuti ili veseli, uzbuđeni ili smireni, trijezni ili pripiti.
Šala je jer mi ne uzimamo na sebe da budemo ti koji određuju ko je fašista, a ko nije. Ne vidimo sebe kao Centralni komitet, Agitprop ili Državnu komisiju za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Želimo da na drugačiji i opušteniji način skrenemo pažnju da fašizam nije umro 1945, niti bilo koje druge godine, da je tu i da može biti skriven u svima nama. Šala je i zbog toga, što, iako su pitanja naučno postavljena, objašnjenja rezultata to nijesu. Ipak, neka vas te šale ne zavaraju ako na kvizu ostvarite visok rezultat. Na ova pitanja nije moguće odgovoriti sa “ne znam”: za odgovor na ove konstatacije nijesu potrebne “diplome”.
Pozivamo vas da šerujete naš kviz, da nam pomognete da ga “odigra” što veći broj ljudi i da zamislite o rezultatima. Jer na antifašizmu se radi svaki dan, a (samo)osvješćivanje nikad ne prestaje.
Na kraju, hvala sociologu Balši Lubardi, iz agencije Damar, koji nam je predložio ideju da pripremimo ovu ozbiljnu šalu i uložio značajan napor u njenu pripremu.
CDT tim
Počni kviz…