Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju.
Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu.
„Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan“, rekla je Kovačević.
Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati.
„Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata“, rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn.
„Iako taj akt nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze. Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu“, kazala jeBrakus.
Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija. „Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše“, poručila je ona.
Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane.
„Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita“, rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca.
Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio.
“Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan.
Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa. “ Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja”, stav je Brkana.
Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina. “Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje”, zaključio je Brkan.
Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU.
„Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija“, rekla je Kovačević.
Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom.
Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se – na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta.
„Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima“, rekla je Brakus.