Odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, posljednja je opomena za vlasti da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu.
Rezultati ovakvog pristupa su od danas svima jasni: Umjesto isprva najavljenih 10, a potom snižavanje naše EU ambicije na četiri poglavlja, te na kraju zatvaranjem samo tri, vladi je poslata nedvosmislena politička poruka iz Brisela – da se ovakva politika više neće tolerisati.
Sada komično izgledaju pokušaji relativizacije štete za koju su predstavnici “građanskih opcija” znali da je čine Crnoj Gori donošenjem bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, a kojom se navodno baštini kultura sjećanja u zemlji u kojoj niti jedan pojedinac ili pojedinka, nijesu nikad negirali genocid i zločine koje je NDH učinila nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima i čiji su se građani i građanke puškom borili protiv ustaškog režima u ovoj nacističkoj tvorevini.
Ako je do sada i bilo ljudi koji su vjerovali u ovakvu “kulturu sjećanja” od danas ih sigurno više nema. Od danas je potpuno jasno da je ova Rezolucija odradila svoj posao – usporila naš EU put koji, prema relevantnim istraživanjima, podržava skoro 80 odsto građanki i građana ove zemlje.
Ishod jučerašnje sjednice u Briselu, predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost da ova Vlada, našu državu ne može uvesti u EU. Posljednje otkazivanja sastanka predsjednika Skupštine i predsjednice Evropskog parlamenta samo je još jedna potvrda ovog stava.
Ipak, činjenica da je Crna Gora prvi put nakon 2017. godine uspjela zatvoriti neko poglavlje u pregovorima s EU, pokazuje da postoji kapacitet i potencijal za napredak, ali i da je evropska perspektiva dostižna, ako se izvuče pouka i iskoristi šansa, a energija se odlučno i strateški usmjeri na reforme i razvoj.
Predsjednik Vlade i njegov pokret Evropa sad! se nalaze na važnoj raskrsnici – da li će nastaviti da tolerišu sprovođenje agendi režima u okruženju a da javnosti nudi ujedinjenja i barometre kao izgovor za nikad sprovedene reforme, ili će zaista biti spremni da se uhvate u koštac sa nimalo lakim izazovima koji predstoje do članstvu u EU.
Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a