Podgorički izbori po biračkim mjestima

00:30h Kako se glasalo u Podgorici: DPS-u najviše glasova urbanim naseljima, ZBCG najjača u prigradskim naseljima 

Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je na podgoričkim izborima, prema preliminarnim rezultatima CDT-a, 24.309 glasova odnosno 29,95 odsto, što je 19 mandata, dok je koalicija Pokreta Evropa sad i Demokrata osvojila 17.672 glasa, što je 21,77 odsto ili 14 mandata.  

Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 16.361 glas, što predstavlja 20,16 odsto, odnosno 13 mandata u parlamentu Glavnog grada. Četvrti po broju glasova je koalicija Za bolju Podgoricu koju čine Pokret za Podgoricu i GP URA a za koju je glasalo 8.538 građana, odnosno 10,52 odsto što im donosi šest mandata u lokalnom parlamentu.  

Evropski savez osvojio je 4.411 glasova, 5,4 odsto ili 3 mandata, a slijedi Preokret sa 2.705 glasova, 3,33 odsto ili 2 mandata u Skupštini Glavnog grada. Stranka evropskog progresa osvojila je 2.504 glasa, što predstavlja 3,08, odnosno 2 mandata u lokalnoj Skupštini.  

Cenzusu je, prema preliminarnim rezultatima, bio blizu Pokret naprijed koji je osvojio 2.233 glasa, odnosno 2,75 odsto, zatim Bošnjačka stranka sa 953 glasa, odnosno 1,17 odsto, Crnogorska evropska partija dobila je 573 glasa ili 0,71 odsto, dok je Podgorička lista osvojila 515 glasova ili 0,63 odsto. Pokret podstanara zaokružilo je 226 građana, odnosno 0,28 odsto, a Crnogorsku građansku akciju glasalo je 174 birača što predstavlja 0,21.  

Glasanje po naseljima 

DPS je u velikim gradskim naseljima osvojio najviše glasova, dok je u prigradskim naseljima najjača bila koalicija Za budućnost Podgoricu.  

CDT je grupisao biračka mjesta po naseljima po logici a ne zvaničnim administrativnim linijama. Na primjer, u kategoriji Blok smo grupisali biračka mjesta koja se nalaze u blokovima 5, 6 i 9, kategoriju Ostalo čine Brskut, Barutana, Komani i druga prigradska naselja i sela dok su u kategoriji Zatvor izbrojeni glasovi iz istražnog, zatvora u Spužu i Bijelom Polju.  

Na biračkim mjestima u centru Podgorice najveći broj glasova osvojio je DPS. Tu partiju u centar Podgorice zaokružilo je 1.438 građana, odnosno 38,49 odsto, slijedi koalicija PES i Demokrate sa 523 glasa ili 14 odsto, treća je koalicija Za budućnost Podgorice sa 515 glasova, odnosno 13,78 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu je u centru osvojila 422, odnosno 11,3 odsto glasova. Evropski savez je u centru dobio 319 glasova ili 8,54 odsto, Stranka evropskog progresa 136 glasova odnosno 3,64, a Preokret 173 glasa ili 4,63 odsto.  

DPS je najjači i u podgoričkim blokovima 5,6,9 gdje je osvojio 1.490 glasova ili 29,56 odsto, dok je koalicija PES-a i Demokrata osvojila 937 glasova, ili 18,59 odsto. Treća je koalicija Za budućnost Podgorice sa 783 glasa ili 15,54 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu osvojila je 616 ili 12,22 odsto. Evropski savez je u ovim blokovima dobio 483 glasa ili 9,58 odsto, iza njih je Preokret sa 255 glasova ili 5,06 odsto. Stranka evropskog progresa je u ovim naseljima osvojila 182 glasa ili 3,61 odsto.  

DPS je najjači i na Starom aerodromu gdje je osvojio 2.245 glasova, ili 33,46 odsto, slijedi koalicija PES-a i Demokrata sa 1.335 glasova ili 19,9 odsto, dok je koalicija Za budućnost Podgorice dobila 1.172 glasa odnosno 17,47 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu dobila je 702 odnosno 10,46 odsto a Evropski savez 372 glasa ili 5,54 odsto. Bošnjačka stranka je na Starom aerodromu dobila 232 glasa, odnosno 3,46 odsto a Stranka evropskog progresa 209 glasova ili 3,12 odsto, dok je Preokret osvojio 190 ili 2,83 odsto.  

DPS je Preko Morače osvojio 3.784 glasa ili 32,23 odsto, dok je koalica PES-a i Demokrata dobila 2.013 glasova ili 17,15 odsto glasova. Za budućnost Podgorice osvojila je 1.674 glasa što predstavlja 14,26 odsto.  

Koalicija Za bolju Podgoricu je u tom naselju osvojila 1.400 glasova što je 11,93 odsto, slijedi Evropski savez sa 1.097 glasova što je 9,34 odsto, a Preokret je osvojio 606 glasova ili 5,16 odsto. Stranka evropskog progresa je Preko Morače osvojila 444 glasa ili 3,78 odsto.  

DPS je najviše glasova osvojio i na Koniku gdje ih je glasalo 3.987 birača ili 52,56 odsto. Iza njih je koalicija Za budućnost Podgorice sa 1.011 glasova, odnosno 13.35 odsto, dok je koalicija PES-a i Demokrata na Koniko osvojila jedan glas manje, odnosno 1.010 glasova što je 13.34 odsto. Slijedi koalicija Za bolju Podgoricu sa 554 glasa ili 7,31 odsto. Stranka evropskog progresa je na Koniku dobila 220 glasova ili 2,9 odsto, a Evropski savez 212 glasova ili 2,8 odsto. Preokret je u ovom naselju dobio 91 glas ili 1,2 odsto.  

DPS najjači na Draču i Zabjelu, PES i Demokrate na Zlatici i ZBCG u Zagoriču 

DPS je najjači i na Zabjelu gdje je osvojio 2.701 glas ili 27.86 odsto. Slijedi koalicija PES-a i Demokrata sa 2.354 glasa ili 24,28 odsto, dok je koalicija Za budućnost Podgorice sa 1.995 glasova što predstavlja 20.58 odsto glasova. Savez pristalica Jakova Milatovića i GP URA, odnosno lista Za bolju Podgoricu na Zabjelu je osvojila 1.118 glasova ili 11,53 odsto, a Evropski savez 426 glasova odnosno 4,39 odsto. Preokret je na Zabjelu dobio 305 glasova ili 3,15 odsto, dok je Stranka evropksog progresa dobila 234 glasa ili 2,41 odsto.  

Koalicija PES-a i Demokrata najjača je na Zlatici gdje je osvojila 915 glasova, odnosno 33,59, dok je koalicija Za budućnost Podgorice dobila 884 glasa ili 32,45 odsto. DPS je treći u ovom naselju sa 377 glasova što predstavlja 13.84 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu je dobila 215. glasova, ili 7,89 odsto, zatim Stranka evropskog progresa 96 glasova 3,52 odsto. Evropski savez je na Zlatici osvojio 66 glasova, ili 2,42 odsto, Preokret je dobio 36 glasova na Zlatici ili 1,32 odsto.  

U Zagoriču je najjača koalicija Za budućnost Podgorice sa 1.695 glasova ili 28,67 odsto, prati je koalicija PES-a i Demokrata sa 1.681 glasom odnosno 28,43 odsto. DPS je u Zagoriču osvojio 1.099 glasova ili 18,59 odsto, dok je koalicija Za bolju Podgoricu dobila 616 glasova ili 10,42 odsto. Evropski savez je u Zagoriču zaokružilo 211 birača, odnosno njih 3,57 odsto, a Stranku evropskog progresa 183 birača ili 3,1 odsto. Preokret je u ovom naselju osvojio 160 glasova, ili 2,71 odsto.  

DPS je najviše glasova dobio i na biračkim mjestima na Draču gdje je osvojio 661 glas ili 35,15 odsto. Koalicija Za budućnost Podgorice je na Draču uzela 335 glasova ili 17,82 odsto, slijedi koalicija PES-a i Demokrata sa 326 glasova ili 17,34 odsto, dok je koalcija Za bolju Podgoricu dobila 2018. glasova odnosno 11,06 odsto. Evropski savez je na Draču dobio 87 glasova, odnosno 4,63, a Stranka evropskog progresa i Preokret su u ovom naselju imali isti broj glasova – 71, što predstavlja 3,78 odsto.  

PES i Demokrate najjači u Tološima, Za budućnost Podgorice u Maslinama 

U Tološima je najjača koalicija PES-a i Demokrata koja je osvojila 1.232 glasa ili 28,35 odsto. Slijedi koalicija Za budućnost Podgorice sa 993 glasa ili 22,85 odsto, dok je DPS osvojio 973 glasa ili 22,39 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu je u Tološima osvojila 463 glasa ili 10,66 odsto, a Evropski savez 201 glas ili 4,63 odsto. Preokret je u Tološima osvojio 144 glasa ili 3,31 odsto a Stranka evropskog progresa 114 glasova, odnosno 2,62 odsto.  

U Maslinama je koalicija Za budućnost Podgorice osvojila 1.282 glasa ili 29,34 odsto, a slijedi koalicija PES-a i Demokrata sa 1.182 glasa odnosno 26,85 odsto. Treći je DPS koji je glasalo 958 birača što predstavlja 21,76 odsto, iza njih je koalicija Za bolju Podgoricu sa 415 glasova ili 9,43 odsto. Evropski savez je u Maslinama zaokružilo 133 birača, ili njih 3,02 odsto,  a slijedi ih Preokret sa 101 glasom ili 2,29 odsto. Stranka evropskog progresa je u ovom naselju osvojila 74 glasa ili 1,68 odsto.  

DPS dobio Baston, Pejton i Ljubović 

U kvartovima oko nekadašnje Velike Pijace (Baston, Pejton) najbolji je bio DPS sa 1.634 glasa što je 28,27 odsto. Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 1.313 glasova ili 22,71 odsto, a slijedi koalicija PES-a i Demokrata sa 1.220 glasova ili 21,1 odsto.  

Iza njih je koalicija Za bolju Podgoricu sa 651 glasom ili 11,26 odsto. Evropski savez je u tim kvartovima osvojio 267 glasova ili 4,62 odsto, dok je Preokret dobio 246 glasova što je 4,26 odsto. Stranka evropskog progresa je dobila 149 glasova što je 2,58 odsto.  

I na biračkim mjestima oko Ljubovića najviše glasova je osvojio DPS. Tu listu podržalo je 873 birača, što je 31,56 odsto. Sljedeća je koalicija PES-a i Demokrata sa 568 glasova ili 20,54 odsto a slijedi Za budućnost Podgorice sa 453 glasa ili 16,38 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu je dobila 280 glasova 10,12 odsto. Evropski savez je tu dobio 172 glasa ili 6,22 odsto, Preokret je glasalo 137 birača ili 4,95 odsto. Stranka evropskog progresa je u ovim naseljima dobila 91 glas ili 3,29 odsto.  

PES i Demokrate najjači u Donjoj i Gornjoj Gorici 

Koalicija PES-a i Demokrata osvojila je u Gornjoj Gorici 372 glasa ili 29,59 odsto, dok je koalicija Za budućnost Podgorice u ovom naselju dobila 313 glasova ili 24,9 odsto. Slijedi DPS sa 300 glasova ili 23,87 odsto, a koalicija Za bolju Podgoricu je dobila 117 glasova što predstavlja 9,31 odsto. Za Preokret je u Gornjoj Gorici glasalo 42 birača ili njih 3,34 odsto, dok je Evropski savez zaokružilo njih 36, ili 2,86 odsto. Stranka evropskog progresa je u Gornjoj Gorici dobila 29 glasova, što je 2,31 odsto.  

PES i Demokrate su najjači i u Donjoj Gorici sa 1.242 glasa ili 28,43 odsto. Na drugom mjestu je koalicija Za budućnost Podgorice sa 1.024 glasa ili 23,44 odsto, trećeplasirani je DPS sa 983 glasa ili 22,5 odsto. 

Koalicija Za bolju Podgoricu je osvojila 447 glasova ili 10,23 odsto, a Evropski savez 253 glasa ili 579 odsto.  

Za stranku Evropskog progresa je u Donjoj Gorici glasalo 134 birača ili njih 3,07 odsto, a za Preokret 96 birača ili 2,2 odsto.  

U Dajbabama je najjači DPS koji je tu osvojio 231 glas, 29,96 odsto, slijedi, koalicija Za budućnost Podgorice sa 192 glasa ili 24,9 odsto dok je PES-a i Demokrata osvojila 177 glasova ili 22,96 odsto. Koalicija Za bolju Podgoricu je u Dajbabama dobila 81 glas ili 10,51 odsto, a Evropski savez 28 glasova ili 3,63 odsto. U ovom naselju za Stranku evropskog progresa glasalo je 20 građana što je 2,59 odsto, a Preokret je zaokružilo njih 9, ili 1,17 odsto. 

U selima i prigradskim naseljima najjača je koalicija Za budućnost Podgorice koja je dobila 681 glas ili 28,92 odsto. Koalicija PES-a i Demokrata dobila je 577 glasova ili 24,5, a slijedi DPS sa 552 odnosno 23,44 odsto. Za bolju Podgoricu je osvojila 216 glasova ili 9,17 odsto a Stranka evropskog progresa 113 glasova ili 4,8 odsto. Evropski savez je u prigradskim naseljima i selima zaokružilo 42 građana ili njih 1,78 odsto, dok je Preokret osvojio 1,74 odsto glasova u selima, odnosno 41 glas.  

U zatvorima najviše glasova za Za budućnost Podgorice 

U zatvorima u Spužu i Bijelom Polju najviše glasova je dobila koalicija Za budućnost Podgorice – 36 glasova ili 30,77 odsto. Slijedi DPS sa 29 glasova ili 24,79 odsto, zatim koalicija Za bolju Podgoricu sa 17 glasova ili 14,53 odsto dok je koalicija PES-a i Demokrata osvojila osam glasova ili 6,84 odsto glasova u zatvorima.  

Evropski savez je dobio šest glasova od zatvorenika, ili 5,13 odsto, dok je Stranka evropskog progresa dobila pet glasova ili 4,27 odsto. Za Preokret je u zatvorima glasalo dvoje birača što predstavlja 1,71 odsto glasova. 

Autor: Darvin Murić

______________________________________________

Konačna projekcija rezultata na lokalnim izborima u Podgorici

______________________________________________

22:45 DPS i ZBCG mogu biti zadovoljni, PES nije ostvario potencijal, vlast zavisi od Milatovića 

Izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović, istakao je da su rezultati ovih lokalnih izbora očekivani, u smislu da se s velikom sigurnošću moglo reći da će buduća vlast da zavisi od liste Jakova Milatovića.  

On je, za CDT-ov izborni podkast kazao da je ono gdje postoje razlike u odnosu na istraživanja koja su prethodno rađena da je DPS nešto jači, dok je PES za nijansu slabiji.  

“Najviše razloga za zadovoljstvo imaju DPS i bivši DF – doživjeli rast u odnosu na parlamentarne izbore. S druge strane, imali ste listu PES-a, koju je predvodio gospodin Saša Mujović, najbolje lice koje je PES mogao da ponudi u tom trenutku, a nisu doživjeli potencijal koji su mogli da ostvare na ovim izborima”, kazao je Čađenović. 

Komentarišući listu Preokret, koja je na ovim izborima dobila dva mandata, Čađenović je istakao da im je i na prošlim izborima zamalo izmakao cenzus.  

,,To je lista koja zaista zagovara prave teme, i to su građani prepoznali i u nešto većem procentu izašli. Toj listi je odgovarala i ova manja izlaznost’’, zaključio je Čađenović. 

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milena Gvozdenović, rekla je da u odnosu na očekivanja i uložene resurse, nepovoljan rezultat koalicije PES-a i Demokrata nameće zaključak da građani ne daju potcijeniti. 

“PES i Demokrate bi trebalo da razmisle koliko je bilo dobro da uđu u predizbornu koaliciju. Vidimo da Demokrate od izbora do izbora plutaju u tim nekim kolacijima i da teške nesporazume sa partijom rješavaju kroz koalicije. Postavlja se pitanje sinergetskog efekta”, rekla je ona. 

Govoreći o rezultatu DPS-a, ona je istakla da je doprinio imidž kandidata. 

______________________________________________

22:00h Niska izlaznost nije dobra za demokratičnost izbornog procesa 

Politički analitičar, Sergej Sekulović, kazao je da je pozitivno što je izborni dan protekao mirno, ali kao negativnu stranu ističe malu izlaznost. 

“Nije dobro za demokratski proces, šalje se jedna ozbiljna poruka, negativna po političke partije i razvoj same demokratije u Crnoj Gori. Ovo je već trend, ovo nije incident. Jedan zabrinjujući činilac koji je isplivao na površinu”, dodao je Sekulović. 

Odgovarajući na pitanje da li ovakvi rezultati potencijalno ugrožavaju vlast na državnom nivou, Sekulović je ocijenio da nemaju direktni efekat.  

“Oni imaju tu nekih 42, 43 odsto.. Jeste za njih negativna pojava, ali ne mislim da vuče posledicu u smislu političkog legitimiteta. Kad kažem da ovi izbori nužno ne vode padu Vlade, to je samo jedan dio priče. Vlada ima druge probleme koji je opterećuju. Uspjeh programa Evropa Sad 2 i efekti tog čitavog programa, naravno da će uticati na stabilnost ili nestabilnost Vlade, kao i sposobnost aktera Vlade da komuniciraju unutar sebe”, zaključio je Sekulović. 

On je rekao da snaga Milatovića i koalicije oko njega jeste prilika da napravi koaliciju sa oba politička pola. 

______________________________________________

21:30 Predizbornu kampanju obiležilo iskorišćavanje državnih resursa 

Dominantno obilježje predizborne kampanje bilo beskrupulozno iskorišćavanje institucionalne prednosti kroz direktnu zloupotrebu državnih resursa, navela je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević. 

“Vidjeli smo jednu očiglednu funkcionersku kampanju bez ikakve zadrške ili pokušaja da se sakrije. To je daleko od onoga kako treba da izgleda demokratska izborna kampanja ili kako treba da izgledaju demokratski izbori”, rekla je Kovačević u CDT-ovom predizbornom podkastu

Kovačević je navela da crnogorsko društvo i izbori dugo funkcionišu po sistemu podjele plijena.  

“Izbori nisu demokratska manifestacija volje, već natjecanje klijentelističkih, interesnih grupacija za podjelu plijena, a plijen su svi naši zajednički resursi. Taj plijen je nekad pripadao sistemu sa dominantno jednom partijom, a sada vrlo očigledno dijeli se na različite interesne grupacije”, kazala je Kovačević. 

Ona je ocijenila da su građani Podgorice bili u drugom planu tokom predizborne kampanje koja je očigledno bila borba za očuvanje stečenih pozicija na nacionalnoj vlasti. 

Kovačević je kazala da brojni problemi koji prate predizbornu kampanju, izborni dan upućuju na neophodnost sprovođenja reforme izbornog zakonodavstva. 

Govoreći o predizbornoj kampanji za lokalne izbore u Kotoru, članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG), Jovana Marović, ukazala je da je uglavnom bila fokusirana na pitanja od značaja za Podgoricu. 

“Ovo je jedna od najtežih kampanja za praćenje. Nemamo fokus na teme od značaja za lokalno stanovništvo, uvijek imamo bitku o nacionalnim pitanjima i državne teme, a tokom jučerašnjeg i današnjeg dana i reagovanja na birački spisak. Birački spisak nije sređen jer nikom odgovara da on bude sređen”, rekla je Marović.  

Komentarišući da li je Crna Gora na pravom putu ka Evropskoj uniji, Marović je kazala da je smiješno kad se kaže da imamo 80 odsto građana koji su za EU, ali kada malo zagrebete vidite da i među tim ljudima ima onih koji glasaju Demokratski front, odnosno ZBCG. 

“Takva parlamentarna većina niti može biti evropska, niti može biti građanska, niti nas može uvesti u Evropsku uniju. Nije mala stvar što je Evropska komisija dala zeleno svijetlo na dokument kojim je otprilike odobrila ili procijenila da bi se moglo desiti da Crna Gora do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja. Ali, uprkos tome što postoji dinamika, mora se uzeti u obzir da bilo koja članica Evropske unije na svakom koraku može da blokira, i da smo mi otvorili taj bilateralni spor sa Hrvatskom”, rekla je Marović. 

Advokat Siniša Gazivoda kazao je da je Crna Gora početkom godine dobila Strategiju reforme pravosuđa, ocjenjujući je kao neambiciozan i siromašan dokument koji teško može donijeti neku bitniju promjenu ili reformisati pravosuđe.  

“Mi jesmo dobili Ibar, ali iz nekih političkih razloga i aktivnosti nekih drugih ministarstava, a ne zbog nekih stvarnih zasluga, posebno Ministarstva pravde. U tom periodu imali smo nekih aktivnosti tužilaštva, ali bez pravosnažno okončanih postupaka. Imali smo izbor nekih nosilaca pravosudnih funkcija, ali ne smijemo zaboraviti da mi ni na današnji dan nemamo predsjendika Vrhovnog suda, ta pozocija je u vd stanju od 2020. godine”, rekao je Gazivoda. 

Govoreći o evropskim integracijama, on je kazao da je teorijski moguće da Crna Gora ispuni sve zadatke do 2028. godine, uz naporan svakodnevni rad. 

“Kada bismo imali posvećen, predan i fokusiran rad na formalnim zadacima koje imamo, uspjeli bismo da ih završimo, ali takav fokus do sada nikad nismo imali. Za nas i kvalitet života građana i uređenost cjelokupnog društva je važno da mi postignemo standarde EU i da ih osjetimo u našim životima, a onda i neko da procijeni da li jesmo ili nismo, tako da je potrebno puno toga da se desi”, naveo je Gazivoda. 

______________________________________________

21:20 Pratite uživo kako se obrađuju rezultati lokalnih izbora u Podgorici!

Izbornu noć pratite na linku.

______________________________________________

20:55 ODZIV: Do 20 sati glasalo je 56,4% birača

Do 20 sati glasalo je 56,4 odsto ili oko 82 200 birača.

______________________________________________

20:35 Izborni dan protekao mirno, izborna administracija bila nepripremljena 

Izborni dan protekao uglavnom mirno, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica u CDT-ovom izbornom podkastu, navodeći da je obilježen pojavom izbornog turizma koja je prisutna već neko vrijeme. 

On je kazao da se ti problemi ne mogu riješiti na biračkim mjestima. 

“Birački odbori sprovode zakon, ne mogu određivati ko može da glasa, a ko ne može. Ti problemi se rješavaju u komunikaciji sa nadležnim organima, dokumentovanjem tih situacija, pokušajem da se u javnosti objasni šta se dešava i da se da se formira neki front, jer vjerujem da je mali broj ljudi koji uživaju u tome da ti dolaze ljudi koji imaju nelegalno državljanstvo ili dva prebivališta, da glasaju u tvojoj državi”, rekao je Koprivica. 

Prema negovim riječima, glavni današnji utisak sa administrativnog stanovišta je administrativna nepripremljenost biračkih odbora. 

“Birački odbori su bili dosta nepripremljeni i po prvi put mogu reći, u poslednjih šest, sedam godina da se neiskustvo, manjak uhodanosti zaista vidjelo na biračkim mjestima”, rekao je Korpivica.  

Neiskustvo biračkih odbora, koje je Koprivica objasnio promjenom vlasti i samim tim mijenjanjem strukture odbora, odrazilo se i na proceduru glasanja putem pisma.  

“Bilo je dosta nepotpunih biračkih odbora i onda se to prelilo na glasanjem putem pisma, gdje nije bilo često potrebnih četiri člana biračkog odbora da obave tu jednako važnu aktivnost van biračkog mjesta”, kazao je Koprivica. 

On je rekao da administrativni propusti mogu biti adut listama koje ne budu zadovoljne konačnim rezultatima i argument za osporavanje izbora. Iz tog razloga, rekao je Koprivica, birački odbori moraju biti istrenirani. 

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK), Nikola Mugoša, kazao je da je početak izbornog dana bio obilježen poteškoćama biračkih odbora i da bi nakon okončanja izbornog procesa bilo dobro napraviti analizu zašto su nastale te situacije. 

“Ipak, odgovornost dijele i politički subjekti koji dominantno delegiraju članove biračkih odbora. Znamo da je na nivou biračkih odbora naša izborna addministracija u potpunosti ispolitizovana. Mislim da je ovo upozorenje i za političke subjekte da nominuju iskusne ljude, koji su prošli određene edukacije i da na taj način daju doprinos fer izbornom danu”, rekao je Mugoša. 

Govoreći o izbornoj reformi, Mugoša je naveo da je taj proces samo formalno u toku. 

“Odbor postoji, ali tu se ništa ne dešava mjesecima, osim Zakona o finansiranju izbornih subjekata i izbornih kampanja, a mislim da je i tu dinamika ispod očekivana u odnosu na ono što su bile projekcije”, rekao je on. 

Mugoša je poručio da se proces izborne reforme mora hitno nastaviti. 

Izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović, rekao je da ono što njega ohrabruje kada govori o izbornom procesu je to da su partije predložile one ljudi koji su najbolje rješenje koje oni imaju.  

“Više sam očekivao po pitanju retorike od kandidata za gradonačelnika. Uslovno rečeno su promašili temu”, naveo je Čađenović. 

Na pitanje kako komentariše izlaznost na ovim izborima, Čađenović je istakao da je DAMAR organizovao seriju istraživanja kako bi prepoznali ko su apstinenti u našem društvu i da su uvidjeli da oni predstavljaju veliki rezervoar našeg društva. 

“To nama govori da je značajan procenat građana koji ne žele da izađu na izbore iz razloga što aktuelna ponuda nije dobra, ne postoji partija sa kojom se identifikuju i vidjeli smo da je to uglavnom mlađa generacija. Čini se da narativ koji imamo u javnom diskursu političkih partija, nije nešto što može njih da motiviše da izađu na biralište’’, zaključio je Čađenović. 

______________________________________________

19:30h Izborni dan obilježile nepotvrđene tvrdnje o uvozu birača i pristrasnost medija 

Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me, Darvin Murić, istakao je da su današnji dan obilježile tvrdnje o navodnom “uvozu” birača iz Srbije i Republike Srpske. On je u CDT-ovom izbornom podkastu kazao da su primijetili pristrasnost medija koji podržavaju prosrpski blok koji odbacuje te tvrdnje, i s druge strane tvrdnje bez dokaza koji uporno ponavljaju da je ta priča istinita.  

“Osim te pristrasnosti, nema ništa novo. Nije bilo klasičnih dezinformacija. Raskrinkavanje prati situaciju, i za sve što vidimo obraćamo se nadležnima, ali današnji dan nam je bio miran”, zaključio je Murić.  

ICT stručnjak, Branko Džakula, je na pitanje kako bi se vještačka inteligencija (AI) mogla koristiti u borbi protiv dezinformacija, istakao da su AI alati i mašinsko učenje moderne metode koje su dostupne na trzištu poslednjih par godina i da su još uvijek u eksperimentalnoj fazi ulaska u svijet vjestačke inteligenacije.  

“Kroz chat gpt i slične alate, vidjeli smo velike koristi u ubrzanju naših svakodnevnih radnji na poslu, možemo brže da generišemo neki dio teksta, kako bi sačuvali naše vrijeme i ubrzali procese našeg rada. Benefit je koristiti te alate kao dodatak svakodnevnom procesu otkrivanja dezinformacija. Možemo za kraće vrijeme da pokrijemo veći dio dezinformacija”, rekao je Džakula. 

Džakula je naglasio da postoji velika kreativnost prilikom korišćenja ovih alata za negativne svrhe, kao što je masovno obrađivanje javno dostupnih podataka sa društvenih mreža.  

“Ljudi koji dijele ili lajkuju određeni sadržaj. Masovno prikupljanje podataka govori koji korisnik na društvenim mrežama prati koji sadržaj i možete da procijeniti za koga će ta osoba da glasa”, kazao je Džakula. 

______________________________________________

19:10h ODZIV: Do 19 sati glasalo 51,90 % birača

Do 19 sati glasalo je 51,90 odsto ili oko 75 642 birača. 

Pratite uživo izbornu noć na linku. 

______________________________________________

19:00h Još sat do zatvaranja biračkih mjesta!

Odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta pratite kako pristižu glasovi sa biračkih mjesta u realnom vremenu i našu projekciju rezultata na uzorku putem linka.

______________________________________________

18:15h Rezime ključnih kršenja izborne procedure

Izborni dan na biračkim mjestima u Podgorici zasad protiče mirno, uz povećan broj zabilježenih tehničkih nepravilnosti i manji broj kršenja procedure glasanja. 

Nakon što su izbori ušli u posljednje sate pred zatvaranje biračkih mjesta, može se sa sigurnošću zaključiti da je jedan od evidentnih problema nedovoljna pripremljenost izbornog procesa i nedovoljna obučenost biračkih odbora, zbog čega je uočen povećan broj tehničkih propusta u odnosu na ranije izborne cikluse. 

Od otvaranja biračkih mjesta akreditovani posmatrači CDT-a, koji se nalaze na svim biralištima u Podgorici, prijavljuju probleme sa kašnjenjem u otvaranju biračkih mjesta, dostavljanje manjih količina izbornog materijala od propisanih, greške u štampi koje su dovele do toga da se pojavio određeni broj glasačkih listića bez serijskog broja i probleme sa funkcionisanjem i upravljanjem uređajima za elektronsku identifikaciju. 

Takođe, zabrinjavajuća je pojava, da na većem broju biračkih mjesta u toku glasanja nijesu bili prisutni svi članovi biračkih odbora ili njihovi zamjenici, što nije u skladu sa zakonom. Ovo je dalje dovelo do toga da su na tim mjestima birački odbori funkcionisali u krnjem sastavu, da nije bilo prisutno dovoljno zamjenika članova pa je glasanje putem pisma obavljao manji broj lica od propisanog, opunomoćeni predstavnici su igrali ulogu stalnih članova da bi se glasanje moglo sprovesti, a na nekoliko biračkih mjesta smo imali periode kad su glasanje sprovodila samo dva ili tri člana stalnog sastava. Ova pojava se ustalila u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, a budući da nema nikakve intervencije da se preduprijedi, njene razmjere se povećavaju. Time se umanjuju i kvalitet procedura, i obesmišljava pretpostavka da više predstavnika vlasti i opozicije znači i bolju kontrolu procedura na biračkim mjestima. 

Naši posmatrači su tokom izbornog dana na manjem broju mjesta zabliležili manji broj standardnih nepravilnosti – glasnog izgovaranja imena birača, izvještavanja partija o identitetu birača koji su glasali, povreda procedure tajnosti glasanja, nepravilnosti u sprovođenju procedure glasanja putem pisma i sl. 

Budući da je izborni postupak strogo formalan, uočene nepravilnosti, iako na prvi pogled mogu djelovati sitno, mogu kasnije biti razlog za prigovore i osporavanje čitavog postupka glasanja na tim mjestima. Tako, na primjer, i najmanje razlike u broju glasačkih listića i kontrolnih kupona ili potpisanih odrezaka iz uređaja za elektronsku identifikaciju, mogu biti formalni razlog za ponavljanje glasanja.  

Najkrupniji prigovor koji su pojedini učesnici imali u ovom izbornom procesu odnosi se na navode da se događa organizovani dolazak birača koji pored prebivališta i biračkog prava u Crnoj Gori imaju biračko pravo i u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.  

Organizovane migracije birača nijesu nova pojava ni u Crnoj Gori ni u regionu, i zaslužuju osudu. Međutim, u vezi sa ovim navodima ima još uvijek dosta nepoznanica, i zbog toga je važno što državno tužilaštvo već provjerava ove navode. 

CDT apeluje na sve učesnike izbora da nastave uzdržavati od podizanja tenzija na biračkim mjestima, i da o svojim saznanjima obavijeste nadležne organe i javnost.  

Istovremeno, ponavljamo da birački odbori nemaju pravo da uskrate ostvarivanje biračkog prava ni jednoj osobi koja se nalazi u biračkom spisku, i izražavamo zabrinutost što se to dogodilo u slučaju jednog birača, na biračkom mjestu 6-B OŠ Novka Ubović.  

Građani su nam tokom dana dostavljali i informacije o neželjenim telefonskim pozivima iz Republike Srbije, od osoba koje su posjedovale njihove lične podatke, i ispitivale ih o glasanju na izborima. Ukazujemo na nedopustivost te prakse, i još jednom ohrabrujemo građane da se takvim pritiscima odupru i glasaju slobodno, po sopstvenom uvjerenju.  

______________________________________________

18:10h  ODZIV: Do 18 sati glasalo 46,39% birača  

Do 18 sati glasalo je 46,39 odsto ili oko 67 611 birača. 


Pratite uživo izbornu noć na linku. 

______________________________________________

17:45h Otvorene liste bi smanjile uticaj političkih lidera, partije će se buniti protiv toga  

Otvorene liste donijele bi veću transparentnost i jaču odgovornost političkih lidera, jer će odgovarati građanima i to bi smanjilo uticaj političkih lidera, ocijenila je direktorica CEDEM-a, Nevenka Vuksanović

Ona je u CDT-ovom izbornom podkastu kazala da bi sistem otvorenih lista smanjio  korupciju i jačao bi demokratske procese u Crnoj Gori. 

Argumenti protiv otvorenih lista odnosi se na činjenicu da bi naš politički sistem bio kompleksniji, ukazala je ona. 

“To bi podrazumijevalo određeno obrazovanje kako naših političara, tako i edukaciju građana i građanki. Definitivno bi to iziskivalo više novca i vodilo bi ka fragmentarizaciji političke scene”, rekla je Vuksanović. 

Govoreći o izvjesnosti implementacije sistema otvorenih lista, Vuksanović je da kazala da je u pitanju velika postojećeg sistema. 

“Sve i da su drugi aspekti naklonjeni toj reformi, to bi svakako bila jedna ne tako laka implementacija. Uz pritisak javnosti i uz podršku, da ne kažem pritisak međunarodne zajednice, to je itekako ostvarivo”, rekla je ona. 

Prema njenim riječima, ovaj sistem ne ide u prilog političkim partijama, zbog čega se najveći bunt očekuje sa njihove strane. 

Govoreći o Skupštini građana Vuksanović je rekla da je to događaj neopterećen imidžom i vokabularom političkih kandidata, da obuhvata ljude koji redovno izlaze na glasanje, ali i neopredijeljene građane. 

“Kada takav skup ljudi otvoreno i samostalno istakne otvorene liste kao rješenje za političku situaciju i naš izborni proces, to nam govori da je nama izborna reforma naredna, neophodna i da sami građani to sami konstatuju”, rekla je Vuksanović. 

Skupština građana je pokazala, kako je istakla, da građani žele da se aktivnije uključe u izborni proces i veću transparenstnost samog procesa. 

Predstavnica Skupštine građana, Ivana Milićević, kazala je da je predlog o otvorenim listama, jednoglasno usvojen na Skupštini građana najviše iz razloga što se ovim modelom postižemo veću demokratičnost.  

Ona je dodala da bi i poslanici, koji bi bili izabrani, imali veću odgovornost prema građanima i radili za interes države, grada i građana. 

Osim otvorenih lista, Skupština građana je ukazala na to da bi trebalo depolitizovati izbornu administraciju, kako bi se objektivno donosile odluke, a ne prema stranačkim simpatijama. Milićević je kazala da se jedna od preporuka tokom Skupštine građana odnosi na uređenje biračkih spiskova.  

“Tu podrazumijevamo prikupljanje podataka, ažuriranje spiskova, brisanje preminulih i iseljenih lica. Da ažuriranja budu brza i efikasna, da se građanima omogući da provjere svoje podatke, kako bi imali vremena da prijave određene greške”, rekla je Milićević. 

Ona je dodala i da je jedna od preporuka bila neophodnost regulisanja dezinformacija i njihovo kažnjavanje tokom predizbornih kampanja, jer su upravo dezinformacije jedno od ključnih obilježja u kampanjama poslednjih godina. 

______________________________________________

17:40h Pratite uživo izbornu noć sa nama!

Od 18 časova, pratite izbornu noć uživo sa nama putem novog linka.

______________________________________________

16:45h Podgorica da se fokusira na zelenu agendu

Arhitektica, članica Strukovne komore arhitekata, Tamara Marković, odgovarajući na pitanje da li je Podgorica urbanistički uređen grad, naglasila je da je to jako važna tema o kojoj bi trebalo svakodnevno razgovarati.  

Ona je za CDT-ov izborni podkast kazala da, ako bi stavili na papir sve sadržaje u gradu, mogli bi reći da imamo sve, ali ono što je važno je dostupnost tih sadržaja.  

Marković je dodala i da je suština urbanistička postavka, i da je najvažnije da u svim djelovima grada postoje sadržaje za građane koji su neophodni. 

Komentarušući koncept petnaestominutnog grada, Marković je kazala da je taj koncept, prepoznatljiv  u npr. Bloku 5, iako je izrađen 70ih godina, ali da se tada mnogo više vodilo računa o sociološkom aspektu planiranja prostora.  

“U urbanističkim planovima poslednjih decenija nam nedostaje taj urbani aspekt. Koncept ‘15 minuta’ podrazumijeva da su svi sadržaji dostupni korisinicima za 15 minuta šetnje ili vožnje bicikla. U Podgorici centar grada više nije u centru dešavanja. Mi sada imamo zone gdje nam nedostaju sadržaji koji bi inkluzivno djelovali na gradjane. Tek sad imamo najave o izgradnji prosvjetnih i drugih sadržaja. Nedostaje planiranje grada za gradjane. Treba da imamo pivezane zelene koridore kojima se građani kreću”, rekla je Marković. 

Suštinski nam, zaključuje Marković, nedostaje kontrola kvaliteta projekata, i nadzora nad izvodjenjem projekata. ,, Nedostaje nam kontrola nad sprovodjenjem zelene agende, koja nam nije ni u fokusu, a trebala bi da bude standard, a ne nešto čime se hvalimo.’’ 

Direktorica Centra za klimatske promjene, Ivana Vojinović, kazala je da je neprijatno iznenađena da se koncept održivosti sveo na to da odlažemo nepropisno otpad.  

“To je jedan sužen koncept održivosti, koji nije adekvatan onome što treba da predstavlja temelje grada. To su i energetska efikasnost, racionalna upotreba vode, zeleni prostorni planovi.. Ako mi samo svodimo priču na smeće ili na otpad, imamo potpuno jedan suženi pristup, ne sagledavamo širu sliku i gubimo iskorak sa onime što se dešava u gradovima razvijene Evrope kojoj mi težimo”, rekla je Voinović.  

Ona je naglasila da se klimatske promjene nijednom nisu pomenule tokom ove predizborne kampanje, kao ni u godinama ranije, iako su klimatske promjene goruća tema u svijetu.  

“Ili naši političari ne razumiju ovu temu ili je ignorišu ili je ne smatraju relevantnom jer prelazi taj mandat od četiri godine.. To nije prijemčivo za jednog prosječnog političara. To nerazumijevanje govori da naši političari nemaju viziju održivih gradova, a klimatske promjene se dešavaju na lokalnom nivou i zahtijevaju lokalni odgovor. Problem se ne rješava, nego problem prolazi. Požar se desi, ugasi i ništa se ne radi da se ne ponovi, zaključila je Vojinović. 

 

______________________________________________

15:45h Sveobuhvatna izborna reforma ne smije biti predmet izborne trgovine 

Programski direktor nevladine organizacije Uzor, Marko Pejović, naveo je u CDT-ovom izbornom podkastu da trenutni zakonodavni okvir vrlo limitirano tretira pitanje funkcionerske kampanje. 

“Ovaj izborni ciklus je pokazao koliko je potrebno raditi na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, sa posebnim fokusom na funkcionersku kampanju. Moramo uraditi jednu sveobuhvatnu analizu kada je u pitanju funkcionerska kampanja, i sa aspekta institucije predsjednika, izvršne vlasti, ali i svih privrednih društava čiji je osnivač lokalna samouprava ili Vlada”, kazao je Pejović. 

Kampanja je pokazala, rekao je Pejović, da su korišćene najgore metode za dobijanje političke prednosti, navodeći kao jedan od primjera prijevremeno isplaćivanje zarada provjetnim radnicima. 

Govoreći o mogućnostima da se sveobuhvatna izborna reforma sprovede u doglednom periodu, on je kazao da je i aktuelni saziv izvršne vlasti pokazao da je skupštinski Odbor predmet političke trgovine.  

Pejović je kazao da politički predstavnici “sve više rade na ucjenjivačkom kapacitetu, nego na pregovaračkom kapacitetu”. 

“I u situaciji kada nemamo tačku sporenja, ne postoji nikakav napredak u tom pogledu. Dok ne bude postojala stvarna vola svih političkih subjekata, dok ne bude postojao pritisak svih zainteresovanih strana, ne možemo očekivati da se izborna reforma dogodi”, poručio je Pejović. 

Govoreći o pristupačnosti biračkih mjesta za osobe sa invaliditetom tokom izbora, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, ocijenila je da je situacija približno slična kao i u toku prethodnih izbornih ciklusa.   

Ona je istakla da nije novina da partije, kolacije ili liste nerijetko pominju osobe sa invaliditetom, vole da se fotografišu sa OSI, i da u svojim programima ili u samoj kampanji navode šta će oni uraditi za OSI ako osvoje vlast ili budu dio vlasti.  

Vujačić je dodala da su tokom ove kampanja osobe sa invaliditetom pomenute najveći broj puta u odnosu na sve izborne cikluse do sad, pa čak i u odnosu na parlamentarne.  

“Možda zbog broja lista, ali i u većoj mjeri zbog toga što nas vide kao biračko tijelo ili kao plijen. U kampanji su danima unazad pominjali osobe sa invaliditetom i zato tvrdim da su mnogi od njih u zadnjih mjesec dana pomenuli OSI više puta nego u životu”, ukazala je Vujačić.  

Prema njenim riječima, povećan je i broj osoba sa invaliditetom na izbornim listama ili njihovih roditelja ili onih koji rade sa OSI, dodajući da za većinu tih pozicija ne postoji izgled da se mogu naći u lokalnom parlamentu, ali jeste značajna prmjena u odnosu na neki prethodni period. 

“Što se tiče reforme u dijelu OSI, ona bi morala da bude temeljna, da se svako zakonsko rješenje izanalizirala i da se kroz preporuke analiziraju norme, da se u političkom životu pojavi osoba sa invaliditetom koja ce da se “out-uju” kao OSI. I sada ih imamo, ali nisu vidljive, ili ne govore iz te pozicije”, poručila je Vujačić, dodajući da je to najčešće zbog stigmatizacije.  

______________________________________________

15:15h Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 15 sati

Do 15 sati je glasalo 34,8%  upisanih birača. To je manje u odnosu na lokalne izbore 2022. godine kada je do istog vremena glasalo 46,6% upisanih birača.  

U toku dana posmatrači su nam sa većeg broja biračkih mjesta javili da su birački odbori uočili glasačke listiće na kojima zbog štamparske greške nije bio odštampan serijski broj. Iako je ovo tehnički propust, bitno je da se to uredno uočava i zapisnički konstatuje, kako kasnije ne bi bila dovedena u pitanje zakonitost izbora na tim mjestima.  

Na biračkom mjestu 1-A Biotehnički fakultet, odobren je zahtjev za glasanje putem pisma građaninu koji je taj zahtjev predao u ime svoga oca, iako je birački odbor prilikom skeniranja identifikacionog dokumenta utvrdio da je birač već identifikovan. Birački odbor je zaključio da se radi o sistemskoj grešci na osnovu saznanja da je birač nepokretan, iz čega se ne možemo sa sigurnošću potvrditi ispravnost ove procedure. 

Na biračkim mjestima  broj 7, Studentski sportski centar, i 4-D OŠ Radojica Perović samo dva predstavnika biračkog odbora otišla su da realizuju glasanje putem pisma. Takođe, na biračkim mjestima 38 MZ Jedinstvo (mala sala) i 23 OŠ Branko Božović poslato je samo po troje predstavnika. Ovo nije u skladu sa zakonom koji decidno propisuje da glasanje putem pisma vrše četiri povjerenika iz reda zamjenika članova biračkog odbora.  

Od otvaranja biračkih mjesta neprestano ukazujemo na problem sa izostankom dijela članova biračkih odbora. Tako su na biračkom mjestu broj 47 Velje brdo ostala samo dva člana stalnog sastava biračkog odbora, dok su preostala tri otišla da realizuju proceduru glasanja putem pisma. Takođe, na biračkom mjestu broj 58 Vrtić Đina Vrbica, od četiri prisutna člana biračkog odbora dva su pošla za glasanje putem pisama, a dva su ostala na biračkom mjestu.  

Ovo ne samo da je nezakonito, budući da zakon jasno propisuje da na biračkom mjestu moraju biti svi članovi ili zamjenici, već je upitno je li u tom periodu na biračkom mjestu uopšte bilo kvoruma za donošenje odluka.  

Na biračkom mjestu broj 47 Velje brdo, povjerenici za glasanje putem pisma su zaboravili da ponesu mobilnu glasačku kutiju, pa su glasačke listiće vratili u kovertama. Još nije donijeta odluka kako će se dalje postupiti s tim glasačkim listićima.  

______________________________________________

15:10h  ODZIV: Do 15 sati glasalo 34,85% birača  

Do 15 sati glasalo je 34,85 odsto ili oko 50 792 birača. 

Pratite uživo izborni dan na linku. 

______________________________________________

14:45 Građanima potrebni menadžeri, koji donose odluke i snose odgovornost 

Autor emisije Oči Podgorice, Predrag Tomović, rekao je da u Podgorici postoji ogroman prostor za unapređenje, da je infrastruktura dosta krhka i da partije zanima ko će dobiti koju funkciju dok problemi ostaju.  

On je komentarišući lokalne teme i probleme u CDT-ovom izbornom podkastu, dodao i da privreda po pravilu ide korak ispred institucija. 

“Danas imate maloprodaju prehrane koja je razvijena kao u nekim evropskim državama, a infrastruktura nije. Čitav niz velikih lanaca, iz ugla maloprodaje, ne žele da dolaze na prostore na kojima ne postoje autoputevi i dobra infrastruktura”, kazao je Tomović. 

Na pitanje u kojoj mjeri građani učestvuju u kreiranju sadržaja njegove emisije, Tomović je rekao: 

“Naše organizacije, Fejsbuk grupe i stranice broje preko 20 000 članova. Najveći dio dolazi od građana. Neki dio mi evidentiramo na dnevnom nivou. Pored društvenih mreža, imamo TV emisije, zaključke sa stranice obradimo i pretočimo u tv emisije. Dominantno funkcionisanje određuju građani.’’  

Komentarišući predizbornu kampanju za lokalne izbore, Tomović je izjavio da je pitanje upravljanja gradom strašno kompleksno.  

“Kad se neki problem ispriječi ispred gradske uprave, to je jako dug proces, čak i kad su banalne stvari u pitanju. Više puta kad neki problem koji bi privatna kompanija riješila na nivou sata ili dana, može da se rastegne – u tom smislu, građani bi mnogo više voljeli da vide ko su menadžeri, ko su ljudi koji sprovode odluke i snose odgovornost. Političke partije funkcionišu po sistemu – ko će da osvoji glasove, ko će koju funkciju, a problemi stoje”, kazao je Tomović. 

Humano planiranje grada dovedeno je u pitanje, ocijenio je Tomović, jer je, kako navodi, beskonačno mnogo javnih površina već poremećeno za normalno funkcionisanje. 

______________________________________________

14:10h Odobreno oko 0,8 % zahtjeva za glasanje putem pisma  

Birački odbori su odobrili oko 1 170 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 0,8 % odsto od ukupnog broja upisanih birača.

Na lokalnim izborima 2018. godine putem pisma je glasalo 1.33 % ukupno upisanih birača, dok je na lokalnim izborima 2022. putem pisma glasalo 1.01% birača.

Pratite uživo izborni dan na linku.

______________________________________________

13:40 Na ovim izborima više domaćih dezinformacija nego uvoznih

Glavni i odgovorni urednik CDT-ove platforme Raskrinkavanje.meDarvin Murić rekao je da je predizborna kampanja bila mirna u odnosu na prethodne lokalne i parlamentarne izbore kada su pitanju dezinformacije ali da je dezinformisanja itekako bilo. 

“Karakteristično je za ovu kampanju je da smo se ove godine više oslanjali na domaće proizvode, nego na uvoz. Odnosno, manje je bilo dezinformacija koje su dolazile iz susjednih država, ovog puta većina dezinformacija je kreirano ovdje”, rekao je Murić u CDT-ovom izbornom podkastu

Dezinformacije su, kazao je Murić, slične kao i u dosadašnjim izbornim ciklusima. 

“To je standarni šablon, uglavnom lažna istraživanja kojih ima pred svake izbore mnoštvo, bilo je nekih koja su pripisana metodologu Milošu Bešiću, Ipsos-u. U pitanju su bila lažna istraživanja, za šta smo dobili i potvrdu”, rekao je Murić. 

On je kazao da su mediji bili pristrasni tokom predizborne kampanje ali i da to nije nova pojava.  

Komentarišući dosadašnji tok izbornog dana, glavni i odgovorni urednik platforme Raskrinkavanje.me kazao je da redakcija provjerava navode o slučajevima skidanja registarskih tablica iz Srbije koji su navodno prijavljeni Upravi policije. 

“Ta je vijest potekla sa društvenih mreža, pojedini mediji su je preuzeli, što ne bih preporučivao da se u toku izbornog dana neki neimenovani Fejbuk profili navode. Čekamo odgovore MUP-a, o čemu ćemo obavijestiti javnost”, saopštio je on.

______________________________________________

13:15h Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 13 sati

Posmatrači CDT-a na biračkim mjestima zabilježili su nove nepravilnosti.

Na biračkom mjestu broj 70 Streljački centar Ljubović broj kontrolnih kupona odnosno odrezaka glasačkog listića je za dva manji od broja odštampanih odrezaka-potvrda sa uređaja za elektronsku identifikaciju.

Nepodudaranja u broju izbornog materijala mogu napraviti problem prilikom utvrđivanja rezultata glasanja, budući da ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja kontrolnih kupona, ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u kutiji veći od broja potpisanih odrezaka i potpisanih kupona, dolazi do raspuštanja biračkog odbora i ponavljanja glasanja. Zato pozivamo OIK da se uključi i razriješi ovaj problem, kako ne bi došlo do ponavljanja izbora.

Na biračkom mjestu 71-C Trgovinska škola Sergej Stanić poništen je jedan glasački listić zbog toga što je biračica javno saopštila za koga glasa.

Podsjećamo da je Zakonom predviđeno da ukoliko birač povrijedi tajnost glasanja na način što glasa javno izvan prostora određenog za glasanje ili, ako nakon glasanja u prostoru koji je za to namijenjen javno pokaže glasački listić biračkom odboru tako da se vidi za koga je glasao, predsjednik biračkog odbora dužan da takav glasački listić učini nevažećim.

Na biračkom mjestu 78-B, OŠ Pavle Rovinski, jedan birač je tražio da dobije novi glasački listić jer je pogrešno glasao. Birački odbor mu nije odobrio taj zahtjev, a u glasačku kutiju je ubačen prvobitni listić, iako je birački odbor imao uvid u to za koga je birač glasao.

Na biračkom mjestu 77D, JU Đina Vrbica, vaspitna jedinica Dragan Radulović, član biračkog odbora glasno izgovara imena birača, što je nije dozvoljeno.

Na biračkom mjestu broj 62-A Zaštita, nakon što su mediji prenijeli našu informaciju o nauslovnosti biračkog mjesta, birački odbor se angažovao da unaprijedi osvjetljenje. Pozdravljamo.

Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, od osoba kojima su poznati njihovi lični podaci, sa pitanjima o glasanju. Još jednom pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele.

______________________________________________

13:10h  ODZIV: Do 13 sati glasalo 26,35% birača  

Do 13 sati glasalo je 26,35 odsto ili oko 38 404 birača. 


Pratite uživo izborni dan na linku. 

______________________________________________

12:13 Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 12 sati

Do 12 sati je glasalo 20,6% upisanih birača. To je manje u odnosu na lokalne izbore 2018. godine kada je do istog vremena glasalo 27,9%, kao i lokalne izbore 2022. godine kada je glasalo 28,7% upisanih birača. 

Posmatrači CDT-a i dalje na većem broju biračkih mjesta bilježe negativnu praksu da nijesu prisutni svi članovi biračkog odbora. 

Na biračkom mjestu 19-A KIC Budo Tomović član biračkog odbora koji je zadužen za štampani izvod iz biračkog spiska konstantno koristi mobilni telefon i šalje podatke o biračima nekome van biračkog mjesta.  

Veći broj birača koji su ranije glasali na biračkom mjestu broj 79C OŠ Pavle Rovinski je vraćen jer više nijesu tu upisani, a nijesu prije izbora dobili obavještenje o glasanju.  

Provjera gdje ste upisani u birački spisak preko sajta birači.me je otežana, pa upućujemo na drugi link koji prema našem iskustvu funkcioniše bez problema – e.servis.mup.gov.me/biraci.  

Na kraju, jedna zanimljivost. Na biračkom mjestu broj 43 Kopilje ima struje, ali sijalična grla ne rade. Tako ovdje radi uređaj za elektronsku identifikaciju, ali nema svjetla, pa je birački odbor pripremio svijeće. 

______________________________________________

12:10h  ODZIV: Do 12 sati glasalo 20,61 % birača  

Do 12 sati glasalo je 20,61 odsto ili oko 30 038 birača. 

Pratite uživo izborni dan na linku. 

______________________________________________

11:15h Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 11 sati

Do 11 sati je glasalo 14,46% upisanih birača. To je manje u odnosu na lokalne izbore 2018. godine kada je do istog vremena glasalo 20,8%, dok je 2022. godine glasalo 20,1% upisanih birača. 

Na biračkom mjestu 6-B, OŠ “Novka Ubović”, nije dozvoljeno glasanje jednom biraču  jer, navodno, ima državljanstvo Crne Gore i Srbije. Pozivamo OIK da reaguje, budući da birački odbori nemaju nadležnost da se bave ovim provjerama, već su dužni da omoguće glasanje svim licima upisanim u birački spisak. Zloupotrebe prava glasa, dvojnog državljanstva, dvostrukog prebivališta, treba prijaviti tužilaštvu, koje prema javno saopštenim informacijama već vrši provjere na ovu temu. 

Na biračkom mjestu broj  38 A MZ Jedinstvo, birački odbor je posmatračici CDT-a oduzeo akreditaciju izdatu od strane Državne izborne komisije (DIK), i “izdao” joj drugu ispisanu rukom. Nijesu nam jasni razlozi ove pogrešne prakse, budući da je DIK jedina nadležna da izda službeno ovlašćenje za posmatranje izbora posmatračima.  

I dalje nam posmatrači javljaju da su birački odbori na određenim biračkim mjestima nepotpuni (biračka mjesta broj: 7, 7-E, 7-C Studentski sportski centar, 79C OŠ Pavle Rovinski, 77D Đina Vrbica, 16 Galerija savremene umjetnosti, 62 MZ Stara varoš, 58 Vrtić Đina Vrbica, 71-B Trgovinska škola…) 

Ovo je učestala praksa u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, i suprotna je članu 72 Zakona o izboru odbornika i poslanika prema kome dok je biračko mjesto otvoreno i traje glasanje na njemu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici. 

Na biračkom mjestu 105-B Dom omladine Gornja Gorica jedna glasačica je glasački listić iznijela van biračkog mjesta. Nakon nekoliko minuta se vratila i htjela da ubaci glasački listić u kutiju, ali joj to nije dozvoljeno i glasački listić je proglašen nevažećim.  

Na biračkom mjestu 62-A AD Zaštita birači se žale na neuslovnost biračkog mjesta, zagušljivost i slabo osvjetljenje, zbog čega je otežan i rad biračkog odbora i korišćenje prava glasa.  

Na biračkim mjestima 76-A Mjesna zajednica Dajbabe i 70 Streljački centar Ljubović glasno se izgovaraju imena i prezimena glasača prilikom identifikacije, što nije dozvoljeno. U Dajbabama je jedna osoba glasala u majici sa stranačkim obilježjima, a birački odbor nije konstatovao tu nepravilnost. 

Naši opštinski koordinatori koji obilaze biračka mjesta uočavaju i da na velikom broju biračkih mjesta nije prilagođen pristup osobama sa invaliditetom.  

Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, sa pitanjima da li izlaze na glasanje. Pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele.  

______________________________________________

11:10h  ODZIV: Do 11 sati glasalo 14,46 % birača  

Do 11 sati glasalo je 14,46 odsto ili oko 21 080 birača. 

Pratite uživo izborni dan na linku. 

______________________________________________

10:45h Izborni turizam je za svaku osudu, ali još uvijek ne znamo bitne detalje 

Izborni turizam odnosno moguće dovođenje birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori o čemu su govorile pojedine partije nije nova pojava, i za svaku je osudu, ali mi trenutno ne znamo dosta bitnih stvari o navodima DPS-a, pojasnila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević. 

Ona je odgovarala na pitanja gledalaca CDT-ovog izbornog podkasta.  

,,Bilo da se radi o pojedinačnim odlukama, da zloupotrebljavate upisanost u dvije države, ili da se radi pod nagovorom. Nagledali smo se izbornog turizma. Nagledali smo se sage u Šavniku krajem 2022, ali i u regionu, ono što se dešavalo na beogradskim izborima u dogovoru Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. 

Mi ne znamo više nego što znaju građani koji su pratili medije. Ne znamo kad su ti ljudi dobili državljanstvo, prije 10, 20 godina ili nedavno. Ono što je MUP saopštio je da je crnogorsko državljanstvo dobio mali broj građana u poslednje četiri godine. Ne znamo da li ti ljudi i imaju zakonito dvojno državljanstvo, ali ono što znamo je da nemaju zakonito prebivalište na dva mjesta jer se prebivati ne može na dva mjesta istovremeno”, rekla je Kovačević.  

Dobra stvar zbog momenta je, kako je dodala, da tu može postojati neka organizovanost i elementi inostranosti i da je MUP počeo nešto da radi tim povodom. 

“Mi možemo da uputimo apel na građane koji su eventualno došli pod pritiskom iz Srbije da glasaju ovdje, da to ne čine, jer na taj način krše zakon, vrše zloupotrebu i zbog toga mogu odgovarati. Ja se nadam da je Crna Gora još uvijek država u kojoj se takva ponašanja ne nagrađuju i u kojoj nećemo gledati Vučićeve i Dodikove autobuse sa biračkog mjesta na biračko mjesto”, kazala je Kovačević. 

Ona je dodala da treba gledati kako je civilno društvo, medijska zajednica, građanska javnost u Beogradu odreagovala na to. Oni su to pratili, dokumentovali, i o tome obavještavali i domaću i međunarodnu javnost, što je na kraju rezultiralo opštom osudom, na nivou EU i zapadnih demokratija i ponavljanjem izbora u Beogradu.  

Kovačević je, odgovarajući na pitanja građana, podsjetila da je obaveza opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora bila da obiđu biračka mjesta u periodu izborne ćutnje i da uklone bilborde i drugi izborni materijal u krugu od 100m od tog mjesta gdje se glasa. 

Ukoliko ipak primijete propagandni materijal u blizini biračkih mijesta, Kovačević je pozvala građane da prijave CDT-u takve slučajeve. 

______________________________________________

9:15h Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 9 sati

Do 9 sati je glasalo 4,4% upisanih birača. To je manje u odnosu na lokalne izbore 2018. godine kada je do istog vremena glasalo 7,5%, dok je 2022. godine glasalo 6,8% upisanih birača. 

Na biračkim mjestima broj 52, Dom kulture Pelev brijeg, 76-A MZ Dajbabe, 78A i 78B OŠ Pavle Rovinski, i 72A MZ Zabjelo, glasanje se stalno ili povremeno odvija uz odsustvo dijela članova stalnog sastava biračkog odbora. Podsjećamo da je članom 72 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano da dok je biračko mjesto otvoreno i traje glasanje, na biračkom mjestu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici. 

Na biračkom mjestu broj 72A MZ Zabjelo kasnilo je sa otvaranjem biračkog mjesta jer birački odbor nije umio da pokrene uređaj za elektronsku identifikaciju.  

Na biračkom mjestu broj BROJ 26-D, poslovni prostor Vias, dostavljen je jedan glasački listić manje u odnosu na broj upisanih birača. 

U prethodnom obraćanju smo saopštili da se na biračkom mjestu broj 27 OŠ Dragiša Ivanović kasni sa otvaranjem. Ovo biračko mjesto je otvoreno u 8:22. Podsjećamo da je zakonom propisano da u slučaju kada je glasanje prekinuto duže od jednog časa, produžava se onoliko koliko je prekid trajao. 

Na biračkom mjestu broj 19-A KIC Budo Tomović, nije pravilno izvršena procedura u vezi sa pečatiranjem glasačke kutije. Naime, u glasačku kutiju nije ubačen kontrolni list, niti je zapečaćena u prisustvu prvog birača. I pečatiranje, a zatim i ubacivanje kontrolnog lista je urađeno nakon što je nekoliko birača već glasalo. Na ovom biračkom mjestu je na početku glasanja bilo i problema sa uređajem za elektronsku identifikaciju, ali je problem riješen u 7:40. 

______________________________________________

9:10h  ODZIV: Do 9 sati glasalo 4,40 % birača  

Do 9 sati glasalo je 4,40 odsto ili oko 6460 birača. 

 

Pratite uživo izborni dan na linku.

______________________________________________

8:20h Informacije o zabilježenim nepravilnostima do 8 sati

Do 8 sati je glasalo 1,85% upisanih birača. To je manje u odnosu na lokalne izbore 2018. godine kada je do istog vremena glasalo 3,2%, dok je 2022. godine glasalo 2,8% upisanih birača. 

Otvaranje biračkih mjesta se sprovodi uz tehničke probleme i nesnalaženja pojedinih biračkih odbora. 

Naši posmatrači zabilježili su pojedinačna kraća zakašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, iz tehničkih razloga.  Sa desetominutnim kašnjenjem otvorena su biračka mjesta broj 52 Dom kulture Pelev brijeg, 71-A trgovinska škola Sergej Stanić, 14-A  JP Centar Morača,  105-B Dom omladine Gornja Gorica, 8-A OŠ Sutjeska. 

Na biračkom mjestu broj 27 OŠ Dragiša Ivanović, birački odbor nije mogao naći token za uređaj za elektronsku identifikaciju, pa se sa otvaranjem kasni.  

Na biračkim mjestima 78 B OŠ Pavle Rovinski i 24 C OŠ Dragiša Ivanović zabilježeno je glasno izgovaranje imena birača od strane biračkog odbora, što je zabranjeno 

Na biračkom mjestu broj 9, OŠ Sutjeska, dostavljeno je 13 glasačkih listića viška, koji nijesu bili numerisani. Nakon konsultacija sa OIK i unošenja u zapisnik, ovi listići su odstranjeni i glasanje je nastavljeno.  

Na biračkom mjestu broj 16 Galerija savremene umjetnosti dostavljen je jedan glasački listić manje u odnosu na broj upisanih birača. I na biračkom mjestu broj 69-C OŠ Vuk Karadžić dostavljeno je nekoliko listića manje od broja upisanih birača. Manji broj glasačkih listića od broja upisanih birača je dostavljen i na biračko mjesto broj 19 KIC Budo Tomović. Podsjećamo da nadležna izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića koji mora biti istovjetan broju birača upisanih u birački spisak, kao i broj rezervnih glasačkih listića, najviše do 3% od ukupnog broja birača u odgovarajućoj izbornoj jedinici. 

Na biračkom mjestu broj 6, OŠ Novka Ubović, prilikom otvaranja jedan glasački listić je pocijepan. Nakon konsultacija sa opštinskom izbornom komisijom i zapisničkog konstatovanja ovog problema, biračko mjesto je otvoreno na vrijeme. 

Na biračkom mjestu broj 14-B JP Centar Morača ne radi monitor na uređaju za elektronsku identifikaciju, zbog čega je glasanje počelo uz korišćenje vizuelne identifikacije. 

______________________________________________

8:10h  ODZIV: Do 8 sati glasalo 1,85 % birača  

Do 8 sati glasalo je 1,85 odsto ili oko 2696 birača. 

 Pratite uživo izborni dan na linku. 

______________________________________________

7:40h Pratite informacije o odzivu i projekciju izbornih rezultata u Podgorici  

Sve informacije o izborima – sprovođenje izborne procedure, odziv birača (devet puta u toku dana), informacije o eventualnim kršenjima, lažnim vijestima, te rezultati izbora uživo – biće dostupni na našem YouTube kanalu CDT CrnaGora, na našim nalozima na društvenim mrežama i sajtovima www.cdtmn.org  i raskrinkavanje.me.  

______________________________________________

7:20h Građanke i građani da pomognu u suzbijanju zloupotreba 

Pozivamo sve vas kojima su demokratski izbori važniji od partijskih direktiva da nas u toku izbornog dana informišete o dešavanjima na biračkim mjestima, ali i o eventualnim pritiscima na birače i postojanju izbornih štabova u okolini biračkih mjesta koji najčešće ove zloupotrebe i vrše. 

Sve informacije koje dobijemo od vas ćemo preko naših posmatrača/ica i koordinatora/ki provjeriti i u slučaju potrebe alarmirati nadležne državne organe. Ovo je poziv za one koji i pored svog političkog opredjeljenja ne pristaju na kršenje zakona niti na zloupotrebe u izbornom procesu. Vi ste naši dragocjeni saveznici/e u ovom poslu. 

Mjesto okupljanja i razmjena informacija je naš YouTube kanal CDT Crna Gora na kome ćete u toku izbornog dana i noći dobiti sve relevantne informacije i odgovore na sva vaša pitanja. Pozivamo vas da nam u komentarima napišete svoje utiske, podijelite sa nama relevantne informacije i pomognete nam da ovaj izborni dan prođe u skladu sa izbornim standardima. 

Glasajte slobodno!  

______________________________________________

7:00h  Građani i građanke Podgorice danas glasaju na lokalnim izborima  

Na vanrednim lokalnim izborima, koji se danas dešavaju u Podgorici, učestvuje 13 izbornih lista.  

Akreditovani posmatrači/ce CDT-a će pratiti izbore na svim biračkim mjestima u Podgorici. Biračka mjesta su otvorena od 7 do 20 časova.  

Tokom izbornog dana biće vam dostupne informacije o odzivu birača, kršenjima procedure, eventualnim tenzijama i problemima, a rezultate izbora uživo možete pratiti, u vrlo kratkom roku nakon zatvaranja biračkih mjesta.   

CDT će devet puta u toku dana objavljivati informacije o odzivu birača – u 8:10h, 9:10h, 11:10h, 12:10h, 13:10h, 15:10h, 18:10h, 19:10h i 19:55h.  

Odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta pratite uživo pristizanje glasova i projekcije izbornog rezultata na našem YouTube kanalu CDT Crna Gora. 


Glasajte slobodno!

______________________________________________

28/9/2024 Neka bude miran i zakonit izborni dan: Glasaj slobodno! 

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva organe za sprovođenje izbora (biračke odbore, IKGG i kasnije DIK) da ostave po strani političke i partijske razlike i da se posvete zakonitom sprovođenju izbornog postupka. Ključni interes ovih organa mora biti zakonit i fer izborni dan. 

______________________________________________

27/9/2024 Dnevnik zloupotreba: Veliki finiš ministara/kandidata za odbornike “za dobro svih građana/ki”

Nastavlja se sa zloupotrebama institucionalne prednosti u susret lokalnim izborima koji se održavaju u nedjelju. 

______________________________________________

25/9/2024 Nastavak zloupotreba: Sedmica u kojoj su riješeni svi problemi građana/ki
Kampanja za podgoričke izbore nastavlja se kroz zloupotrebu javnih resursa i funkcija i besprizornu zloupotreba svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista. Za razliku od prethodnih sedmica sada imamo i prve zvanično utvrđene uzurpatore državnih resursa zarad sticanja prednosti na izborima: to je Glavni grad Podgorica i njegova aktuelna gradonačelnica.

______________________________________________

24/9/2024

https://twitter.com/CDT_CrnaGora/status/1838582382175068491

______________________________________________

20/9/2024 Obilježja kampanje: Zloupotreba resursa, funkcionerska kampanja i ćutanje ASK

Dosadašnji tok kampanje za izbore u Podgorici obilježila je zloupotreba javnih resursa od onih partija koje su u lokalnoj vlasti i većine političkih subjekata koji čine vlast na državnom nivou.

______________________________________________

6/9/2024 ASK da odlučno sprovede zakon

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozdravlja novu odluku Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) o pokretanju postupka o uvođenju besplatnog prevoza građankama i građanima Podgorice u mjesecu izbora. 

______________________________________________

3/9/2024 ASK mora zaštititi izbore od zloupotreba i pokrenuti postupak u slučaju besplatnog prevoza

Pozivamo Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) da hitno objavi da li je pokrenula odgovarajući postupak i šta su njegovi nalazi po pitanju uvođenja besplatnog prevoza autobusima gradskog preduzeća u Podgorici u mjesecu izbora.