Rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore sprovedena je netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, uz zaobilaženje procedura u Skupštini, predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije, te izraz etničkih interesnih parcijalizacija, a ne građanske države.
Ovo je u suštini nova Vlada, proširena političkim subjektima koji su do sada bili dio vladajuće većine, ali i onima koji su do sada bili opozicija.
Činjenica da poslanici i poslanice Skupštine Crne Gore nijesu do par sati uoči sjednice na kojoj se vrši rekonstrukcija Vlade imali nikakvo formalno obrazloženje niti informaciju o tome predstavlja još jedno, ovoga puta kolosalno obezvređivanje najznačajnije institucije u demokratiji.
Ova je vlada prvo rekonstruisana po kabinetima i medijima, a tek onda u Skupštini, samo formalno. Skupština nastavlja da bude protočni bojler, protočniji nego ikada do sada.
Program mandatara i njegov predlog za sastav Vlade se po Poslovniku Skupštine Crne Gore mora dostaviti poslanicima najmanje tri dana prije rasprave. Rok za dostavljanje predloga za promjene u sastavu Vlade nije definisan poslovnikom.
Međutim, potpuno je jasno da se u slučaju rekonstrukcije ovog obima ne radi samo o personalnim promjenama na ministarskim pozicijama, već o restrukturiranju velikog broja ministarstava i kreiranju novih resora i pozicija. Zbog toga je bilo očekivano da premijer ne traži poslovničke nejasnoće i prečice, već da parlamentu dostavi ne samo novi sastav već i program rada novih resora, ukoliko ga uopšte ima.
Nakon ove rekonstrukcije posve je jasno da su politički interesi i trgovina ponovo, ovog puta možda i najvidljivije do sada, pregazili javni interes. Ovoliko resora ne mogu izdržati ni mnogo bogatije zemlje, a podjela plijena po dubini se tek očekuje.
Takođe, smatramo da ne treba trošiti previše riječi o djelokrugu novih resora, dovoljno je konstatovati da imamo dva potpredsjednika vlade – jednog za međunarodne odnose, a drugog za evropske i vanjske poslove. Nadamo će ovi potpredsjednici u toku rada, u hodu, znati da naprave efikasan dogovor koji od njih će se baviti međunarodnim, a koji vanjskim poslovima.
Pored ovoga, smanjen je uticaj i ograničena nadležnost možda i najboljih ministara u prethodnoj Vladi.
Još jednom su zakletve u evropski put, reforme i optimizaciju javne uprave pale pod partijskim interesom, a građanima i međunarodnoj zajednici su ponuđena neubjedljive parole o napretku, pomirenju i inkluzivnosti. Tako to biva u partitokratijama.
Ovo je jedna od vlada sa najvećim brojem članova u Evropi. Ovom rekonstrukcijom Crna Gora je stala u red država sa najglomaznijim kabinetom na našem kontinentu uz npr. Srbiju i Bjelorusiju. Većina Vlada EU zemalja ima značajno maniji broj članova/ica.
Ako se prisjetimo hrabre tvrdnje predsjednika Vlade u ekspozeu da je “naša vizija Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope” i to uporedimo sa brojem članova Vlade shvatićemo da prva država kojoj stremimo ima gotovo pet puta manje, a druga 40 odsto manje članova kabineta.
Konačno, ako brojem članova podsjeća na Srbiju ili Bjelorusiju, politički koncept na kome počiva rekonstruisana vlada podsjeća na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Ovo nije vlada građanske države, već vlada “konstitutivnih” naroda koje ne poznaje Ustav Crne Gore, izraz etničkih interesnih parcelizacija koje ovo društvo vode u suživot, zamjenu za zajednički život.
Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a