Usvajanje IBAR-a predstavlja za Crnu Goru važan korak u evropskim integracijama, ali ne podrazumijeva garanciju da će postati članica Evropske unije (EU), saopšteno je u CDT-ovom podkastu “Akcija”, uz poruku da vladajuća većina mora pokazati odlučnost da iskorijeni sve nedemokratske prakse kako bi iskoristila šansu za učlanjenje.
Članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG) i bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović, navela je da je Crna Gora ispunila minimum političkih i tehničkih uslova za dobijanje IBAR-a.
Osim izmjene zakona i strateških dokumenata, neophodne su, kazala je Marović, i suštinske reforme.
“Iz dana u dan svjedočimo kršenju zakona i potenciranju nedemokratskih praksi koje smo njegovali od početka procesa pregovora. Mi, sa IBAR-om, napravili smo minimalni korak u obezbjeđivanju vladavine prava, a to smo imali i deset godina unazad. Čini mi se da smo bolje stajali 2014. godine, dvije godine nakon otvaranja pregovora, jer je tada postojao entuzijazam i jasna volja što se tiče institucija, da pripremaju dokumenta i sve ostalo. Što se tiče tog političkog dijela i bilateralnih sporova, bili smo značajno obazriviji u odnosu na to što sad gledamo. Nemamo bolje stanje vladavine prava”, navela je Marović.
Na dobijanja IBAR-a uticala je, kako je ocijenila, spremnost Evropske komisije i država članica da “zažmure” na propuste.
“Nismo ispunili većinu tih preostalih prelaznih mjerila i to se najbolje može vidjeti po operativnim zaključcima. Na primjer, mjerilo gdje treba procesuirati slučajeve napada na novinare. Mi tu nismo uradili ništa i to je konstatovano. Sve što nismo uradili, sve nas to čeka”, kazala je Marović.
Poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, kazao je da su se postignuti rezultati u prethodnom periodu podudarali sa obavezama Crne Gore u procesu evropskih integracija.
“Mi smo morali imati funkcionalan Sudski savjet, morali smo imati sedmog sudiju Ustavnog suda, morali smo imati puno stvari koje nismo imali u prethodnom periodu, za šta dio odgovornosti nosi politički subjekt kojeg ja predstavljam. Ali, to pokazuje samo da ti ljudi nisu razmišljali o IBAR-u kao načinu da uradimo prvi, ali značajan korak u pravcu poboljšanja stanja stvari, stanja pretpostavki da te institucije počnu da rade, nego smo to prepoznali kao šansu da nešto politički istrgujemo, da prodamo kao dokaz posvećenosti vladajuće većine evropskim integracijama Crne Gore”, kazao je Vuković.
Vuković je naveo da vladajuća većina ne može dovesti do kraja proces evropskih integracija sa pristupom i odnosom prema evropskoj ideji kakav je do sada iskazan.
Marović je saglasna sa stavom da ophođenje Vlade prema važnom koraku kakav je IBAR u procesu evropskih integracija nije ohrabrujuće.
“Obeshrabrujuće je što ne primjećujem svijest da morate biti toliko obazrivi i toliko morate pokazati spremnost da ste odlučni da iskorijenite sve nedemokratske prakse. Ja to nisam vidjela ni prije osam mjeseci kada je ova Vlada imenovana, a ne vidim to ni sada. IBAR jeste važan u procesu evropskih integracija, ali on ne garantuje ništa. Vlada sa njim maše kao sa nekim velikim dostignućem, ne shvatajući uopšte važnost, da je IBAR otvorio vrata koja mi polako zatvaramo, nažalost”, kazala je Marović.
Nerealna očekivanja o zatvaranju poglavlja do kraja godine?
Govoreći o napretku u procesu zatvaranja poglavlja, Marović je rekla da je nerealno očekivati da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti deset poglavlja.
Kako je navela, potrebno je uspostaviti intezivnu saradnju sa Evropskom komisijom kao tokom pregovora u poglavljima 23 i 24.
“Bilo bi dobro da postoji određena dinamika i da smo utvrdili tu vrstu ispunjavanja i komunikaciju sa Evropskom komisijom, kao što je bila intenzivna u ovom periodu za poglavlja 23 i 24. Međutim, ne vidim nijedan zvanični dokument koji pokazuje koji je nama plan da ispunimo ta završna mjerila ili zajednicku mapu puta za poglavlja za koja smo ih odavno dobili. Moramo voditi računa da nijedno poglavlje ne bude zanemareno, već da na godišnjem nivou, u svakom poglavlju, ispunimo određena mjerila i da to bude verifikovano od strane Evropske komisije. Moramo u dogovoru sa Evropskom komisijom da izradimo našu mapu puta koja će jasno, po godinama, reći šta mi ispunjavamo”, kazala je ona.
Vuković je poručio da za Crnu Goru trenutno ne postoji važniji državni i nacionalni interes od evropskih integracija.
“Mi smo spremni da svaki interes podredimo realizaciji tog cilja. Svako ko može da pomogne u tom smislu je naš prirodni saveznik, bez obzira na istoriju odnosa. Ovu šansu imamo sad, kao društvo, i ako je ne iskoristimo sad, nikada je više nećemo imati”, poručio je Vuković.
On je najavio da će sjednica Odbora za evropske integracije biti održana 23. jula, a da je poziv da prisustvuju upućen i ministarki evropskih poslova, Maidi Gorčević i glavnom pregovaraču Crne Gore sa EU, Predragu Zenoviću.
“Pozvali smo ih upravo sa idejom da na neki način podvučemo crtu. IBAR smo dobili i to je odlično, slijedi da vidimo šta radimo sad i u kojim rokovima, šta je čiji zadatak i šta možemo očekivati. Meni je drago što smo uspjeli da dnevnu politiku, u najvećoj mogućoj mjeri, držimo van okvira Odbora. Djelujemo konstruktivno, vođeni da nam je to svima u interesu”, rekao je Vuković.
Projekat “Inkluzivni dijalog za napredak društva” sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Projekat je kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore. Podkast predstavlja isključivu odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne odražava nužno stavove donatora.