Ideologija devedesetih nije poražena, čak je postala i dominantnija nego tada, a članstvo u Evropskoj uniji (EU) je je trajna garancija mira na ovim prostorima iako i EU ima dio odgovornosti za današnja dešavanja na ovim prostorima, poručeno je sa konferencije „Prvih 10 godina pregovora: Jubilej za proslavu ili zabrintost?“, koju Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i Ambasade Kraljevine Norveške.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić ocijenio je da je ideologija devedestih, u svojoj današnjoj mutaciji, dominantnija u svojoj drugoj iteraciji. „Režim Slobodana Miloševića nije bio tako zlo nacionalistički, idealistički kao što su sada mutacije koje su došle. Jer ono je bio memorandumski nacionalizam, a sada imamo ovaj izvorni iz Drugog svjetskog rata i onaj koji je bio na ratištima”, rekao je Krivokapić.
Ta mutacija, kako je kazao, prije svega u Srbiji, a moguće i negdje drugdje, je donijela još goru osnovu. “To je osveta te poražene ideologije. Mi smo je u Crnoj Gori osjetili u te dvije godine. Umjesto memorandumskog nacionalizma dobili smo klero-nacionalizam kao posebnu vrstu trovanja društva i vraćanja u prošlost i zato smo stali i onda počeli nazadovati u svemu tome. Mitologija je postala zla ideologija”, rekao je Krivokapić.
Nekadašnji premijer Srbije Zoran Živokvić kazao je da je vlada Zorana Đinđića nešto najbolje što se desilo Srbiji i što je vratilo na pravi put. “Učinili smo sve da Srbija postane velika Srbija, ne po guslama i gajdama već da bude najodgovornija”, rekao je on.
Dodao je da je velika odgovornost na EU što je dopustila da se desi ovo što se sada dešava ali da odgovornost snose ovdašnji političari.
“EU je ponudila Jugoslaviji da uđe u EU preko reda, ne zato što su nas voljeli, već je bilo dobro da se pokaže da jedna socijalistička komunistička zemlja može da postane dio Evrope. To je ponuđeno Miloševiću i Tuđmanu i oni su to odbili jer su imali zaključak da će da budu Tito. Kako se postaje Tito – kroz rat i naravno da se započinje rat u Bosni”, rekao je Živković i dodao da je dolazak Aleksandra Vučića na vlast kontrarevolucija. “Spreman je da se zakune u život svakog građanina Srbije za EU, a paralelno sa tim u njegovim medijima ide pljuvačina EU i veličanje Rusije”, kazao je Živković.
On je ocijenio da će uvijek biti sukoba. “Uvijek ćemo imati Ukrajinu, ali ovdje mora da se uradi nešto što će biti trajna garancija mira na Balkanu – članstvo svih država u EU”, kazao je bivši premijer Srbije.
Nekadašnja premijerka Hrvatske, Jadranka Kosor, ocijenila je da je ovo politički najslabija Evropska komisija i vođstvo Evropskog savjeta.
“To nije kao u najboljim godinama Angele Merke i ona jako, jako, nedostaje”, kazala je Kosor.
Komentarišući dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, ona je kazala da je Vladimiru Zelenskom trebalo reći da dobijanje statusa ne znači ništa. “Evo Crna Gora od 2012. ima otvorene pregovore, a o kakvom napretku možemo govoriti – ni o kakvom”, kazala je Kosor.
Juče je, kako kaže, zemljama Zapadnog Balkana, odnosno Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, ponuđena – nula i to je, kako kaže poražavajuće. “Sjeverna Makedonija je promijenila ime a rezultat je ništa. Ako je većina članica riješila ohrabriti Moldaviju i Ukrajinu onda je trebala ohrabriti i zemlje Zapadnog Balkana”, dodala je Kosor.
Za EU, kako je dodala Zapadni Balkan nije u fokusu interesa. “Treba pošteno reći. Ursula Fon der Lajen je hvalila Vučića za demokratski napredak, a mi koji živimo na ovim prostorima svjedočimo da to nije tako. Srbija stoji najbolje, a vođstvu Srbije EU nije ni na kraj pameti. Ako se govori o uticaju Rusije na ovaj prostor onda Fon der Lajen i Šarl Mišel moraju bolje pogledati i staviti bolje naočare”, rekla je Kosor.
Novinar i nekadašnji diplomata Zlatko Dizdarević je kazao da se Balkan danas se nalazi dalje od bilo kakvog dobrog rješenja nego što su sumnje u loša rješenja.
“Živimo realnost u kojoj je projekat političkih elita u BiH da se ne napravi nijedan korak ka EU. Lideri se dogovoraju kako proizvoditi nacionalizam, tenzije, strah. 50 odsto presuđenih u haškom tribunalu su danas heroji u BiH u udžbenicima, medijima”, rekao je on.
Dizdarević kaže da EU ne zna šta će sa BiH jer je sve u njoj, kako navodi, pomnoženo sa tri.
“U BiH sve funkcioniše po dogovoru tri kartela iza zavjese. Danas u BiH ima značajan broj ljudi koji se hlade od EU nakon jučerašnjeg dana”, dodao je Dizdarević.
Živković je rekao da EU treba jasno da kaže da li još uvijek stoji odluka iz Soluna iz 2003. godine da Zapadni Balkan ima budućnost u EU. “Ako važi, napišite na dvije-tri stranice šta to znači, da oni koji su za EU mogu da objasne svojim biračima”, rekao je Živković.
On je kao posebno bitnu stvar istakao slobodu medija. “Kad su slobodni mediji, vlast ne smije da laže jer zna da će ujutru neko da ih zove. To može da se omogući”, poručio je nekadašnji premijer Srbije.
Krivokapić je kazao da je Crna Gora u vozu, jer bi njen brz ulazak u EU bio stimulativan za druga društva. “U velikim državama kao što je Srbija reći će: kad može onakva Crna Gora, građani Srbije će reći – pa zašto mi ne možemo. Biće to snažan stimulans da probudi kapacitete i u tim zemljama s kojima smo dugo bili zajedno, 70 godina, da to ide bolje. Zato je primjer male Crne Gore stimulativan. Ja se vrlo često našalim – mi smo vam kao zec u trci velikih pasa, ako nas ne uhvate, neće nas uhvatiti, oni će brže trčati, a mi ćemo se izvući na ciljnoj liniji da nas ne progutaju.”, rekao je šef crnogorske diplomatije.
Krivokapić je ukazao i da su druge države sustigle Crnu Goru. “Gdje je bila Albanija prije 30 godina? Sustigla nas je. Crna Gora izvozi drvenu građu u Albaniju da bi se u Albaniji pravio namještaj. Niko u EU ne izvozi neobrađenu drvenu građu, bez Crna Gora. Prijatelj iz Albanije mi kaže prije neki dan – mene je stid šta ste vi postali, a ja od toga zarađujem. Je li nam kriva Albanija, je li nam kriva EU? Ne, mi smo krivi”, zaključio je Krivokapić.