Problem korupcije u crnogorskom društvu je previše veliki da bi se mogao gurnuti pod tepih, zbog nje pada i povjerenje u institucije, a napretka ne može biti dok se zbog korupcije postupa samo prema nižim funkcionerima, poručili su učesnici drugog panela konferencije „Politika integriteta: Između javnog i partijskog interesa“, koju je je CDT organizovao u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Lazar Grdinić, ocijenio je da ni od promjene vlasti nije bilo napretka, istakao da Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije reformisana i da su njene prakse i postupanja ostale manje-više iste.
„Dolazimo u situaciju da će izbore voditi rukovodstvo agencije, a ne mogu se pohvaliti prošlim izborima, klima nije značajno drugačija. Rukovodstvo ASK sa zaposlenima pokušalo je da napravi treći put, da se ne zamjera ni bivšoj ni sadašnjoj vlasti. Prostora za napredak nema sa ovim ljudima. Postupa se prema nižim funkcionerima, treba se baviti putovanjima Mila Đukanovića i Branimira Gvozdenovića, to je preče nego da li je funkcioner iz Gusinja ili Petnjice prijavio ispravni imovinu“, kazao je Grdinić.
Zamjenica programske direkotrice CDT-a, Milena Gvozdenović, kazala je da problem korupcije vidimo svi, kao i međunarodni međunarodni partneri, čije poruke o raširenosti korupcije treba shvatiti ozbiljno. „Ne možemo očekivati da naše probleme može riješavati bilo ko drugi od nas samih, I mislim da je jasno da tek kada se uhvatimo u koštac sa korupcijom I izgradimo institucije sa integritetom moći ćemo da govorimo o našoj evropskoj perspektivi“, kazala je Gvozdenović.
Marko Škerović iz ASK iznio je podatak da je više od 700 organa vlasti donijelo planove integriteta, ukazao da ASK svake godine donosi sveobuhvatni izvještaj o planovima i da je na prvom mjestu stručnost menadžera integriteta. „Obuke za njih se pokazale kao izuzetno efikasne. Intenzitet identifikovanih rizika od korupcije opada“, kazao je Škerović.
Svetlana Brajović iz Državne revizorske institicuje kazala je da ta institucija prepoznaje rizike od korupcije, da je on prepoznat u oblasti javnih nabavki i istakla da revizori treba da posjeduju znanje da identifikuju moguće prevare, ali da nije njihov posao da ih istražuju. „Mi smo ipak izradili priručnik za otkrivanje prevare, cilj mu je da se podigne znanje i iskustvo“, rekla je Brajović.
Izvršna direktorka Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Bešić podsjetila je da prema istraživanja javnog mnjenja građani Crne Gore nakon poboljšanja standarda na drugo mjesto prioriteta države stavljaju borbu protiv korupcije.
„Imajući u vidu brojnost javne uprave u uzorku za istraživanja veliki dio jesu ljudi koji rade u javnoj upravi pa je ta percepcija odraz i njihovog ličnog iskustva“, kazala je Bešić.
Boris Vukašinović iz ASK kazao je da je korupcija izražena u sistemima gdje institucije nisu dovoljni jake, nemaju nezavisnost i finansijsku stabilnost.
„Građani imaju percepciju da u zapadnim zemljama nema korupcije što ne može biti dalje od istine. Postoje drugi društveno-ekonomski problemi koji više utiču na građane u Crnoj Gori od korupcije“, kazao je Vukašinović.
Grdinić je odgovorio da je korupcija prvi problem u društvu. „Neki funkcioneri su tu 15-20 godina i niko ne ispituje njihovu imovinu“, rekao je Grdinić.
Predstavnica Centra za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić je, govoreći o Tužilaštvu, kazala da je realno stanje frapantno kad se uporedi sa planom integriteta, gdje je ovaj organ dobro predstavljen.
„U planu imamo grafikon koji prikazuje 490 realizovanih mjera, nerealizvonih 57, djelimično realizovanih 61. Kada je u pitanju ocjenjivanje tužilaca – za 4 godine imali smo 5 povreda etičkog kodeksa, bavimo se formom a ne suštinom. Svega 6 tužilaca disciplinski je kažnjeno i to najblažim kaznama zbog neprijavljivanja imovine ASK-u. Od 2016. svi tužioci ocijenjeni su ocjenom odličan 5 a samo je jedan dobar i to ga ne sprječava da napreduje“, navela je Popović Kalezić.