Svaki deseti građanin kaže da je javnom službeniku morao da da novac, a skoro svaki peti poklon, kako bi on obavio svoj posao. Rezultati istraživanja javnog mnjenja u okviru projekta “Civilno društvo za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi: Izgradnja kapaciteta za monitoring, zagovaranje i podizanje svijesti”, pokazalo je da je 18.4% ispitanika moralo da da poklon, 15.1% da učini uslugu a 11.5% da da novac službeniku u svim ili u većini slučajeva kada su kontaktirali službenike u javnom sektoru u protekloj godini.
Takođe, 5.9% ispitanika je kazalo da su službenici direktno od njih zahtijevali novac, a 13.2% je izjavilo da su službenici pokazali da očekuju novac, poklon ili uslugu da bi obavili svoj redovan posao.
Istovremeno, zabrinjava i tolerancija građana na davanje mita, imajuću u vidu da je skoro petina ispitanika (18.9%) kazala da bi prihvatila novac, poklon ili uslugu kako bi riješili problem stranke, u slučaju da se i sami nalaze na slabo plaćenom službenom položaju.
Pored toga, 17.2% ispitanika smatra da je prihvatljivo da članovi Vlade ili poslanici prihvate poziv na besplatan ručak u cilju rješavanja ličnih problema. Za 16.9% je prihvatljivo primanje poklona, 14.5% novca dok 12.6% odobrava da članovi Vlade ili poslanici prihvate zauzvrat uslugu kako bi riješili nekome lični problem.
Na pitanje u kojoj mjeri građani i kompanije prijavljuju svoje pune prihode državi, trećina ispitanika je kazala da niko od građana ne prijavljuje puni iznos, a 40.3% smatra da to ne čine ni kompanije.
Samo 14.2% ispitanika smatra da korupcija u Crnoj Gori može biti iskorijenjena, 27.7% njih smatra da korupcija može biti znatno smanjena, 42.2% da će korupcija u Crnoj Gori uvijek postojati, ali da može biti ograničena do određenog stepena dok 13.4% smatra da raširenost korupcije ne može biti smanjena.
Ispitanici vide carinske službenike kao najkorumpiranije
Podaci pokazuju i da 63.3% ispitanika smatra da su skoro svi ili većina carinskih službenika korumpirano.
Istraživanje je pokazalo da 61.8% građana smatra da je skoro svaki ili velika većina sudija uključeno u korupciju, a njih 60.8% isto smatra za skoro svakog ili veliku većinu tužilaca. U odnosu na 2016. godinu, čak je 17.1% više ispitanika koji procjenjuju veći nivo zastupljenosti korupcije među sudijama, odnosno 18.9% više ispitanika to procjenjuje među tužiocima.
Visoko su rangirani i lideri političkih partija – 57.4% ispitanika smatra da je skoro svaki ili velika većina lidera političkih partija uključena u korupciju, a 55.9% to smatra za lokalne političke lidere. Doktori dijele mjesto za liderima partija, jer je 57.4% ispitanika kazalo da smatra da je skoro svaki ili velika većina doktora koruptivna.
Više od polovine ispitanika smatra i da su funkcioneri izvršne i zakonodavne vlasti uključeni u korupciju, odnosno, 55.4% ispitanika smatra da su skoro svi ili velika većina ministara uključeno u korupciju, a 50.7% to procjenjuje za poslanike. To je neznatno više u odnosu na izmjereno stanje prije pet godina, kada je 52.5% ispitanika smatralo da je korupcija u velikoj mjeri zastupljena među ministrima, a 47.6% među poslanicima. Više od polovine, odnosno 55.2% ispitanika percipira većinu policijskih službenika korumpiranim.
Percepcija rasprostranjenosti korupcije je najmanja među nastavnicima i novinarima. Oko trećine ispitanika, odnosno njih 32.7% smatra da je korupcija zastupljena među nastavnicima, a 34.5% među novinarima.
Ovi podaci jasno ukazuju da nadležni u proteklom periodu nisu uradili dovoljno na suzbijanju korupcije i podizanju svijesti da korupcija ne smije biti način svakodnevnog funkcionisanja građana, a posebno javne uprave, već da se radi o krivičnom djelu.
CDT ovo istraživanje sprovodi u okviru regionalne mreže za borbu protiv korupcije SELDI, po metodologiji Coruption monitoring system – CMS.