U novom sistemu planiranja politika na period od tri godine, koji se testira na primjeru tri ministarstva, uočeni su nedostaci koje bi trebalo otkloniti prije nego što se ovaj način rada počne primjenjivati i u ostalim institucijama izvršne vlasti.
Vlada Crne Gore je prošle godine usvojila Srednjoročni programa rada i time je počela primjena novog sistema planiranja politika. Nakon Vlade, i ministarstva će početi da planiraju svoje politike na period od tri godine.
CDT je, u okviru projekta “Reforma javne uprave: strateško upravljanje promjenama”, koji je finansirala EU, analazirao kako taj novi način planiranja sprovode tri pilot ministarstva – Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Glavni zaključak naše analize je da metodologija, na osnovu koje se radi srednjoročno planiranje rada ministarstava, mora da se unaprijedi. Metodologija je fokusirana na godišnji rad ministarstava, što predstavlja propust.
Naime, umjesto stvaranja kompaktnog plana rada na tri godine, metodologijom se propisuje metod po kojem je planove potrebno svake godine nadopunjavati. Zato ostaje nejasno koja je razlika između godišnjeg i strateškog planiranja rada na nivou minsitarstava.
Takav pristup nije u skladu sa principima i potrebom srednjoročnog planiranja, jer je potrebno osvijestiti plan i podjednako izvesti viziju rada za sve tri godine, što je svrha planiranja u srednjem roku.
Takođe, Metodologijom srednjoročni program rada vlade i ministarstava nijesu postavljeni kao krovna planska dokumenta na osnovu kojih bi trebalo planirati politike u godišnjim programima ovih institucija.
Forma po kojoj je predviđeno godišnje izvještavanje ostavlja prostor da se nastavi sa dosadašnjom praksom po kojoj institucije nabrajaju samo ono što je urađeno, ne predstavljajući aktivnosti koje nijesu u potpunosti realizovane i razloge za to.
Od posebne važnosti je unaprijediti transparentnost ovog procesa. Srednjoročnim programima rada nije moguće u cjelosti pristupiti iz tehničkih razloga. Srednjoročni programi rada ministarstva sadrže ciljeve i prioritete rada ovih institucija, koji u političkom smislu predstavljaju javno obećanje koje vlasti daju građanima. Pošto oni nijesu u potpunosti javno dostupni, građani nijesu u mogućnosti da kontrolišu njihovo ispunjenje.
Zato je potrebno pripremiti dopunu IT rješenja u kojima se ovi programi rade. Tehnički razlozi ne smiju biti izgovor za uskraćivanje pristupa ključnim planskim dokumentima ministarstava.
Osim toga, analizirajući jedine dostupne dijelove programa, možemo zaključiti da metodologija nije primjenjena na jednako kvalitetan način kod sva tri ministarstva.