Povjerenje u izborni proces se može vratiti, a politička kriza u Crnoj Gori riješiti, samo dijalogom svih, smatraju predstavnici opozicije, a Socijaldemokrate ističu da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da ga ne može biti na bazi ultimatuma.
To je poručeno na drugoj panel diskusiji „Kako do integriteta izbora“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Đorđije Vukčević rekao je da se povjerenje u izborni proces neće vratiti samo promjenama izbornog zakonodavstva, već je, kako smatra, potreban bolji dijalog svih političkih aktera, kao i civilnog sektora i intelektualaca.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Đorđije Vukčević (foto: PR centar)
„Dužnost DIK-a, u prvom redu, je da na zakonit, transparentan, javan način verifikuje izbornu volju građana. Veliki nedostatak je otvorenost i transparentnost u radu ovog tijela. Obaveza nam je da svaku odluku objavljujemo na našem sajtu. Ali nije samo to javnost i otvorenost, već se ona treba ostvariti i na druge načine uz prisustvo medija, javnosti, i kroz naše sjednice“, rekao je Vukčević.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević smatra da je u ozbiljnoj političkoj zabludi svako ko misli da se, nakon afere Koverta, mogu sprovesti izbori sa postojećim izbornim zakonodavstvom i sa Vladom, koja je, kako smatra, konstituisana na bazi te afere.
„Vrijednosti Sporazuma koji su potpisale opozicione partije su te što su opozicione partije, zbog afere Koverta, rekle da ne žele da učestvuju na izborima pod ovakvim okolnostima i misle da je potrebno postići dogovor, koji bi podrazumijevao tehničku Vladu, koja bi bila u funkciji pripreme i sprovođenja izbornog procesa“, pojasnio je Konjević.
Poslanik SDP-a Raško Konjević (foto: PR centar)
On smatra da je za crnogorsko društvo najgore što se, nakon više od 20 godina nije, kako je kazao, usvojilo nešto što se podrazumijava u smislu elementarne političke odgovornosti.
„Danas je akter afere Koverta i dalje generalni sekretar predsjednika države. Ovdje ne postoji politička odgovornost“, rekao je Konjević.
Iz političke krize u Crnoj Gori se, kako smatra, može izaći samo dijalogom i dogovorom između vlasti i opozicije.
„Iz ovoga se mora izaći, ali ove stvari koje se ponavljaju definitivno gase i posljednje zrno elementarnog povjerenja između vlasti i opozicije“, kazao je Konjević.
Poslanik Socijademokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da je parlament ta institucija gdje je potrebno sučeliti stavove.
„Naš stav je jasan, da ne možemo imati dijalog na bazi ultimatuma. Polazne osnove za dijalog nisu ili, ili. To nije dobar put za dijalog“, ocijenio je Mugoša.
On smatra da se stalnim insistiranjem na prelaznim i tehničkim vladama, „možda obesmišljava izborni proces“. Svaka vlast, kako tvrdi, treba da bude rezultat izbora volje građana, a bojkot, kako je dodao, ne donosi ništa dobro.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović istakao je da je afera Koverta najveća afera, koja se tiče izbornog procesa.
„I imate potpise 39 poslanika da više nema izbora pod ovim uslovima u Crnoj Gori i to je ključna poruka i za domaću i za međunarodnu javnost. Demokratska partija socijalista (DPS) može da sama učestvuje na izborima. To nije nešto što se nije vidjelo u svijetu, ali se nije vidjelo u demokratskom svijetu. Ako neko želi da sprovodi otvorenu diktaturu neka to radi, ali dozvolite da neko ima pravo da razmišlja na suprotan način“, kazao je Abazović.
On je rekao da niko ne želi da dođe na vlast bez izbora, ali da se nikome ne smije priznati vlast koja je proizašla iz „ovakvih izbora“.
Lider URE Dritan Abazović (foto: PR centar)
„To je temeljna logika. Zbog toga nam treba dijalog i zbog toga nam treba da svi zajedno shvatimo da jednostavno moramo da nađemo način da zemlju demokratizujemo“, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, izborno zakonodavstvo treba poboljšati ali je, kako je rekao, najvažnija politička volja i funkcionisanje institucija.