CDT pokreće platformu raskrinkavanje.me sa ciljem da utiče na povećanje kvaliteta medijskog sadržaja, poštovanja profesionalnih standarda i odgovornosti medija u Crnoj Gori i regionu.
Takođe, ovim projektom, želimo podstaći građanke i građane ove regije da kritički promišljaju objavljene medijske sadržaje i da nauče da razlikuju kredibilne medijske kuće od onih koje to nijesu.
To ćemo raditi kroz analizu medijskih tekstova za koje sumnjamo da mogu sadržati netačne informacije, dezinformacije ili lažne vijesti.
U saradnji sa partnerima iz organizacije “Zašto ne?” iz Sarajeva, a uz podršku Nacionalne zadružbine za demokratiju (NED) pripremili smo portal raskrinkavanje.me – platformu za fact-checking medijskog sadržaja, koja je dio regionalnog projekta na ovu temu.
Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna, jednako kao i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati.
Kvalitetno novinarstvo je jedan od stubova zdrave demokratije, a profesionalni mediji su osnov slobodnog i pravednog društva.
Predstavljamo @RaskrinkavanjeM platformu koja ima za cilj da utiče na povećanje kvaliteta medijskog sadržaja i poštovanja profesionalnih standarda u regionu i #CG pic.twitter.com/27KF9XZX19
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) October 22, 2018
Naš cilj je da doprinesemo da građani lako uoče i prave razliku između profesionalnih medija i tabloidnog ili “copy/paste” novinarstva, koje često predstavlja fabriku propagandnih pamfleta maskiranih u novinarske izvještaje.
U posljednja dva mjeseca analizirali smo veliki broj tekstova koji su uglavnom povezani sa međunarodnom politikom, odbranom ili bezbjednošću, dominantno onih koji su objavljeni u online prostoru. Te teme će biti u našem fokusu u prvoj fazi razvoja platforme raskrinkavanje.me.
Ova provjera koju radimo bazirana je detaljnoj metodologiji kojom se provjeravaju i ocjenjuju tekstovi čija kredibilnost djeluje upitno.
Ocjene koje koristimo su u rasponu od – klikbejta, što znači da sadržaj teksta nije upitne kredibilnosti već da je naslov koji ga najavljuje senzacionalistički, pa do lažne vijesti koja je najgora ocjena koju neka objava može dobiti, jer je utvrđeno da je neki mediji obmanuo javnost predstavljajući izmišljenu informaciju kao istinitu.
Iako smo tek na početku projekta, nakon prvih iskustava mogu se izvući preliminarni zaključci:
Postoje slučajevi da mediji u Crnoj Gori kreiraju lažne vijesti ili dezinformacije i njihov broj za, sada nije veliki;
Postoji značajan broj regionalnih medija koji objavljuju i prenose lažne vijesti i dezinformacije koje se tiču Crne Gore ili na ovom prostoru imaju veliku čitanost;
Postoje slučajevi da mediji u Crnoj Gori mahom prenose dezinformacije, često ne provjeravajući kredibilnost izvora. Nerijetko se dešava i da se zastarjele dezinformacije periodično objavljuju kao aktuelnosti.
Ipak, za sada, najzastupljeniji problem kod nas je senzacionalistički pristup informacijama u kojem naslov netačno najavljuje sadržaj koji je naveden u tekstu. Pored toga, nije rijetko i manipulisanje tačnim informacijama i njihovo plasiranje na tendenciozan način.
Pored provjere pojedinačnih članaka raskrinkavanje.me će povremeno objavljivati i analize više povezanih članaka o nekoj temi – stvaranje narativa.
Takođe, periodično ćemo objavljivati i izvještaje o ovoj pojavi kako bi javnost mogla biti informisana ne samo o ocjeni jednog ili više tekstova, već i imati analitičke zaključke o tome kako se i koliko lažne vijesti i dezinformacije šire u Crnoj Gori i regionu.
Pozivamo sve medijske kuće da kroz komunikaciju i zajednički rad doprinesemo da naše novinarstvo bude profesionalnije, a da građani Crne Gore dobiju tačnije i kvalitetnije informacije.
Pozivamo i građanke i građane da nam skrenu pažnju na tekstove za koje smatraju da raskrinkavanje.me treba provjeriti, što ćemo mi veoma rado uraditi.
Konferenciji je prisustvovao i predsjednik udruženja građanja ,,Zašto ne?” Darko Brkan.
On je govorio o portalu Raskrinkavanje.ba koji postoji od decembra 2017. godine u BiH.
,,Iz različitih razloga, mediji posežu ka određenim vrstama manipulacije a pojavljuje se i veliki broj nečega što ne možemo nazvati tradicionalnim medijima”, kaže Brkan.
,,Na metodologiji je radjeno dva mjeseca, ima 14 ocjena od lažne vijesti – najgora ocjena koja je potpuno fabrikovanje i potpuna dezinformacija do klik bejta ili satire”, dodaje on.
Brkan napominje da se mediji može naći u bazi, ako ima bar jednu negativnu ocjenu. Nakon godinu dana preko trećina medija je u bazi, što iz Bosne što iz regiona, te da ima puno prenošenja ovih vijesti.
,,Značajno je za nas što sada imamo partnera i u Crnoj Gori i lakše ćemo se boriti protiv lažnih vijesti, i sarađivati kao i sa kolegama iz Srbije. Crna Gora nije glavni regionalni proizvođač dezinformacija, one najčešće dolaze iz Srbije, ali ne kožemo reći ni da ih nema”, zaključuje Brkan.