Nema napretka u otvorenosti izvršne vlasti

Otvorenost izvršnih vlasti u regionu nije zadovoljavajuća, a institucije su u odnosu na prošlogodišnje istraživanje ostvarile slabiji rezultat. Otvorenost i dalje nije politika država regiona, a jedino je Vlada Makedonije za godinu dana ostvarila napredak u ovoj oblasti. 

Izvršna vlast u Crnoj Gori je i prema ovogodišnjem mjerenju najotvorenija u regionu, s ukupno 55 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti, što je više od regionalnog prosjeka koji je 43 odsto.

No, i Crna Gora se uklapa u negativni regionalni trend, pa institucije izvršne vlasti ukupno gledano stagniraju kad je otvorenost u pitanju, a u nekim slučajevima bilježe se i koraci nazad.

Da bi utvrdili u kojoj mjeri građani Zapadnog Balkana dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija, CDT je sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE, prošle godine razvio Regionalni indeks otvorenosti.

U okviru tog Indeksa, već dvije godine kroz oko 80 kriterijuma po instituciji mjerimo i analiziramo otvorenost 275 institucija izvršne vlasti u Crnoj Gori i regionu i prikupljamo preko 15000 podataka o tim institucijama.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od januara do marta 2018. godine, a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija.

Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je i zagovaralo viši stepen otvorenosti institucija u odnosu na prošlu godinu, dodajući nove indikatore kojima se ta otvorenost mjeri.

Vjerujemo da je takav, pooštreni pristup dijelom uticao na slabiji rezultat institucija izvršne vlasti. Ipak, rezultati i analizirani podaci pokazuju da institucije vlasti nijesu generalno radile na ukupnom razvoju otvorenosti, pa novi indikatori nemaju prevagu u slabijem rezultatu.

Većina zaključaka iz 2017. godine ostaju nepromijenjeni – otvorenost još uvijek nije utemeljena kroz jasna, konzistentna i strateška dokumenta.

Nema napretka ni u otvorenosti Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore ove godine ispunjava 69 odsto pokazatelja otvorenosti.

To je slabiji rezultat u odnosu na prošlogodišnje mjerenje, i to iz sljedećih razloga:

Prvo, u ovogodišnji indeks smo uveli nove i zahtjevnije indikatore, na osnovu dobrih praksi i preporuka koje smo nakon prethodnog mjerenja uputili institucijama. Rezultati pokazuju da Vlada Crne Gore ne napreduje i ne razvija prakse i politike otvorenosti.

Drugo, ove godine nijesmo dobili odgovore na upitnik koji smo uputili Generalnom sekretarijatu Vlade, što je rezultiralo time da su pojedini indikatori negativno ocijenjeni.

Konačno, u jednom dijelu pokazatelja su zabilježeni su jasni negativni trendovi i smanjenje otvorenosti.

CDT je Vladi Crne Gore predlagao da usvoji strateški dokument i da otvorenost tako postane politika države, naročito zbog činjenice da otvorenost značajno opada kako se krećemo ka organima uprave na nižem hijerarhijskom nivou.

Tada nam je u više prilika saopšteno da će otvorenost biti posebno tretirana Komunikacionom strategijom Vlade Crne Gore za period 2017-2020, čije je usvajanje bilo predviđeno u četvrtom kvartalu 2017. godine. Međutim, strategija, bez objašnjenja, nije usvojena u 2017. godini, niti je njeno usvajanje planirano u Programu rada Vlade Crne Gore za 2018. godinu. Nevladin sektor do sada nije uključen u aktivnosti pripreme ovog dokumenta.

Vlada Crne Gore u velikoj mjeri zadovoljava indikatore u oblasti administrativne transparentnosti, budući da objavljuje većinu potrebnih informacija o javnim funkcionerima i državnim službenicima, uključujući i detaljne informacije o primanjima javnih funkcionera zaposlenih u Vladi.

Transparentnost sjednica Vlade Crne Gore je i dalje oblast u kojoj su moguća i potrebna dodatna unapređenja.

Vlada objavljuje cenzurisane dnevne redove sjednica, iz kojih se ne može vidjeti veliki broj tačaka o kojima se raspravljalo. Tako je javnost uskraćena ne samo za informacije o sadržaju zaštićenih akata, već i o samoj činjenici da se o njima raspravljalo.

Vlada Crne Gore nije unaprijedila ni budžetsku transparentnost.

Otvorenost ministarstava u Crnoj Gori

Ministarstva u Crnoj Gori prosječno zadovoljavaju 60 odsto kriterijuma otvorenosti.

Ovaj rezultat je najbolji u regionu, što ukazuje na nezadovoljavajući nivo otvorenosti ministarstava u okruženju i činjenicu da ministarstva nijesu osvećena dostizanju najviših standarda otvorenosti.

Najbolje rangirano je Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje ispunjava 76 odsto pokazatelja otvorenosti, dok je najslabije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sa samo 34 odsto.

Ovako velike razlike ukazuju na neujednačen pristup politikama otvorenosti, ali i na potrebu strateškog planiranja i razvija otvorenosti na nivou svih ministarstava.

Na osnovu urađenog istraživanja, CDT smatra da bi trebalo unaprijediti internet stranice ministarstava, ažurno objavljivati organizacione informaacije i finansijske podatke o radu ministarstava, omogućiti građanima neometan pristup informacijama od javnog značaja i unaprijediti komunikaciju i interakciju sa građanima.

Otvorenost organa uprave u Crnoj Gori

Organi uprave u prosjeku zadovoljavaju 36% indikatora otvorenosti.

Veliki broj organa uprave ne samo da nije posvećeno ni zakonskom minimumu objavljivanja informacija, a kamoli dostizanju najviših standarda otvorenosti.

Takva praksa je neprihvatljiva i mora se hitno mijenjati.

Najbolje rangirani su Poreska uprava (72.5%), Sekretarijat za zakonodavstvo (55%) i Zavod za statistiku Crne Gore (51%).

Najslabije rangirana je Uprava za ugljovodonike (14%), Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (15%) i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (16%).

Imajući u vidu zabrinjavajuće loš rezultat u ovoj oblasti, smatramo da organi uprave hitno moraju početi sa redovnim ažuriranjem internet stranice i objavljivanjem informacije o radu organa, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.