Cilj je suštinski napredak u pregovorima

Crna Gora mora odlučnije i brže da ispunjava političke kriterijume u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a za donosioce odluka i državu, pored formalnog, cilj mora biti i suštinski napredak u pregovorima sa EU, poručeno je na panel diskusiji.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizovao je panel diskusiju „Procjena napretka Crne Gore u ispunjavanju političkih kriterijuma u pregovorima sa EU“.

„Crna Gora mora energičnije, odlučnije i brže pristupiti ispunjavanju političkih kriterijuma. Naši zaključci istraživanja o ispunjenosti političkih kriterijuma u pregovorima sa EU, govore nam da za donosioce odluka i državu Crnu Goru, pored formalnog, cilj mora biti i suštinski napredak u pregovorima sa EU“, rekao je direktor CDT-a, Dragan Koprivica.

Istraživanje tima CDT-a je potvrdilo poznatu tezu da, kako je rekao Koprivica, „imamo solidne zakone, ali da je naš problem njihovo sprovođenje u praksi, odnosno način na koji funkcionišu institucije u ovim oblastima“.

Kako se dodaje, zakonodavne reforme su ocjenjeno značajno boljim ocjenama, dok su performanse institucija koje realizuju reforme po pojedninim oblastima veoma loše.

Prvi dio istraživanja dostupan je na: 

 

„Za oblasti mediji i reforma javne uprave i zakonodavni dio je ocijenjen dosta niskim ocjenama, što ne iznenađuje budući da taj okvir još uvijek nije zaokružen“, saopšteno je iz CDT-a.

Ključni osnov za pripremu procjene je, kako je pojasnio Koprivica, 168 indikatora koje su pripremili na osnovu izvještaja Evropske komisije, ali i drugih međunarodnih i domaćih izvještaja, brojni međunarodni standardi, prakse i drugi referentni materijali.

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović rekao je da ovo istraživanje treba sagledati politički.

„Najintenzivnija oblast, najdinamičnija, najviše se radi u oblasti 23 i 24. Volio bih da imamo više konstruktivnih pristupa civilnog društva sa preporukama koje nam služe da unapređujemo stanje“, kazao je on.

Prema riječima Pejovića, reforma i stalna promjena administracije ne prestaje i reforma treba da omogući veći zahvat i veću dinamiku.

„Javna uprava, je pored vladavine i prava i ekonomskog upravljanja, jedan od tri najvažnija stuba u ovom procesu. U cijelom tom reformskom zahvatu mi smo se usmjerili na unapređenje strategijskog planiranja. Dosad smo imali cijeli niz strategijskih dokumenata, ali i šumu dokumenata koji ne pokazuju kako bi se oni mogli povezati i imali efikasnu“, naveo je on.

Pejović je kazao da imamo 120 strategijskih dokumenata. „To je šuma dokumenata, ali je pitanje da li oni imaju dobru uvezanost“.

„Najlakše je promijeniti zakon ili donijeti uredbu za strateško planiranje, ali to nije rješenje“, poručio je Pejović.

Iz CDT-a je navedeno da 17 godina duga reforma pravosuđa, prema ocjenama njihovih eksperata, još uvijek nije proizvela mehanizme za potpuno efikasno i nezavisno pravosuđe.

Istraživanje pokazuje i da, iako državni zvaničnici saopštavaju da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori povoljna, dio javnosti ističe da je organizovani kriminal ozbiljna prijetnja za bezbjednost u Crnoj Gori.

Drugi dio istraživanja dostupan je na: 

 

Kada je riječ o oblasti borbe protiv korupcije, za prvih pet godina pregovora, odnosno tri i po godine bavljenja tom oblašću, stvoreni su preduslovi za ozbiljniji rad. „Zato je oblast pravni okvir i najbolje ocijenjena od naših eksperata. Ali nakon toga nas čeka „teža polovina“ posla. Neki zakoni su zreli za dodatnu doradu i izgovori su za skromne rezultate“.

Kako se navodi u istraživanju, reforma javne uprave nesumnjivo predstavlja jedan od najkompleksnijih reformskih poduhvata na našem putu ka EU.

„Da bi se ona kvalitetno sprovela neophodno je donijeti teške odluke i posvećeno realizovati veliki broj aktivnosti. Razlog za zabrinutost je značajno kašnjenje u uvođenju sistema „upravljanje za rezultate“. Iako postavljen kao strateški cilj Vlade, proces unapređenja postojećeg sistema planiranja i koordinacije vladinih politika tek je započet“, naveli su iz CDT-a.

Kako dodaju, rezultati istraživanja o okruženju i uslovima u kojima mediji u Crnoj Gori funkcionišu, su čini se, odrazili realno stanje stvari i potvrdili ono u čemu je saglasna većina medija, bez obzira kojoj „strani“ pripadaju: stanje u medijima je loše i hitno se mora popravljati.

„Pravni okvir, rješavanje slučajeva zastrašivanja novinara, ekonomski faktori koji utiču na funkcionisanje medija i uslovi za zapošljavanje i rad novinara jedva su dobili prelaznu ocjenu stručnjaka koji su nam pomagali u istraživanju. Naši istraživački zaključci ne obuhvataju kvalitet izvještavanja medija“, poručuju iz CDT-a.

Prema ocjenama CDT-ovih eksperata, iako se ljudska prava u Crnoj Gori generalno poštuju, sistem zaštite i promocije bi trebalo da bude djelotvorniji.

Oni ističu da kao ključan problemi ostaje nekažnjivost, odnosno mali broj procesuiranih slučajeva povreda ljudskih prava.

„Iako državni zvaničnici saopštavaju da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori povoljna, dio javnosti ističe da je organizovani kriminal ozbiljna prijetnja za bezbjednost u Crnoj Gori. Sa tim su saglasni i naši eksperti, koji ističu da Crna Gora još uvijek nije ostvarila značajne rezultate u oblasti organizovanog kriminala“, navode iz CDT-a.