Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav kazao je da bez otvorenih institucija nema dobrog upravljanja, a bez dobrog upravljanja ne može biti vladavine prava.
„Ukoliko institucije ne dijele informacije to obično znači da imaju nešto da sakriju. Za one zemlje koje teže članstvu u EU, takve tajne ne bi trebalo da postoje. U Crnoj Gori smo bili svjedoci povećanju transparentnosti institucija“, kazao je Orav na konferenciji “Otvorenost institucija izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori”.
Predlog praktične politike >>>
Ipak, smatra on, napredak je neujednačen i još postoji veliki broj slučajeva “ćutanja administracije” i nesprovedenih sudskih odluka.
„Važno je sada sačuvati ostvareni napredak i napornije raditi na jačanju transparentnosti i participacije svih aktera. Očekujemo da će trenutna reforma javne uprave imati pozitivne efekte i na unanpređenje transparentnosti i otvorenosti“, poručio je Orav.
Kako je kazao, oni očekuju da će trenutna reforma javne uprave imati pozitivne efekte i na unapređenje transparentnosti i otvorenosti.
„Ne postoji takvo nešto kao previše transparentnosti i previše otvorenosti“, zaključio je Orav.
Transparentnost preduslov za progres
Državni sekretar Ministarstva javne uprave, Goran Jovetić rekao je da je nivo otvorenosti i trasparentnosti javnih institucija preduslov svakog demokratskog i ekonomskog progresa.
On smatra da je visok nivo otvorenosti i trasparentnosti javnih institucija preduslov svakog demokratskog i ekonomskog progresa.
“U tom smislu, otvorena javna uprava podrazumijeva i reformu naše države u svim oblastima, kako bi bila sposobna da odgovori očekivanjima građana, privrede, ali i obavezama našeg budućeg članstva u EU. U Vladi Crne Gore prepoznat je značaj otvorenosti institucija. To je proces kojim upravljamo zajedno sa partnerima iz međunarodne zajednice i civilnog sektora”.
On je rekao da je takvo partnerstvo rezultiralo da Vlada Crne Gore u istraživanju CDT-a i partnerskih organizacija iz regiona ima najbolji rezultat otvorenosti od 82% zadovoljenih indikatora i da je otvorenost izvršne vlasti u Crnoj Gori na prvom mjestu u regionu sa 66 odsto.
Prema njegovim riječima, ovakva istraživanja ohrabruju.
|Ali, kako svakodnevni život naših građana ne čine procenti, naša je želja da u narednom periodu sa partnerima iz međunarodne zajednice i civilnog sektora radimo na unapređenju svih segmenata koji će naš sistem činiti boljim i efikasnijim, a našim građanima i privredi omogućiti da brzo, lako i pravovremeno dobiju neophodnu uslugu”, poručio je Jovetić.
Istovremeno, dodao je, zajedno se mora raditi i na podizanju svijesti državnih službenika o značaju transparentnosti institucija i ulozi svakog pojedinca u tom procesu.
“U tom smislu, posebno naglašavam da je prioritet rada Vlade u narednom periodu uspostavljanje efikasne, racionalne i transparentne javne uprave”, naglasio je Jovetić.
Sa drugog panela (Foto: CDT)
Direktor CDT-a, Dragan Koprivica, rekao je da otvorenost vlasti predstavlja jedan od osnovnih postulata dobrog i pravednog upravljanja, i važnu karatkeristiku svakog demokratskog društva.
„Ona je opšta odnosno javna vrijednost razvijenih društava i važan instument kontrole rada vlasti od instuticija i građana. Takođe, ona predstavlja i značajan istrument za prevenciju korupcije”, kazao je Koprivica.
Nažalost, smatra on, to je tema o kojoj se u regionu malo govori, a još manje se preduzimaju konkretni koraci za dostizanje standarda otvorenosti.
„Zato su članice mreže ActionSee, uz podršku Nacionalne zadružbine za demokratiju (NED) i Evropske komisije razvili naučno baziranu metodologiju za mjerenje otvorenosti u regionu. Pripremili smo indikatore koji daju vjerodostojnu sliku otvorenosti i prikupili podatke za vlade, ministarstva i ostale organe državne uprave 6 zemalja u region”, kazao je Koprivica.
Rad institucija su mjerili na osnovu više od 80 indikatora i prikupili preko 15 hiljada podataka o njima.
„Uvođenje koncepta otvorene vlade u regionu Zapadnog Balkana najčešće je bilo diktirano zahtjevima integracionih procesa ili motivisano poboljšanjem međunarodnog ugleda države kroz učešće u inicijativama za otvorenu upravu. Često je zapostavljana suštinska unutrašnja potreba na kojoj se zasniva ovaj koncept, a to je otvorenost vlade kao javna vrijednost koja predstavlja važnu odliku modernog funkcionisanja države i društva, za koju ključni motiv mora biti interes građana”, rekao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, politika otvorenosti u državama regiona zahtijeva ne samo izraz u strateškim dokumentima, već i glasne zagovornike koncepta otvorene vlade na najvišim državnim funkcijama.
„Politika otvorenosti mora biti politika svih vlada u regionu, mora naći svoje mjesto kao i ostale važne politike država. Vlada Crne Gore mora pokazati interesovanje za promociju ove teme ne samo na državnom nego i na regionalnom nivou”, poručio je Koprivica.
CDT ih, kako je kazao, poziva da pokrenu regionalnu inicijativu koje bi do povećanja otvorenosti vlasti i u drugim državama.
Rezultati istraživanja
Otvorenost crnogorske Vlade najbolje je rangirana u regionu a visok nivo otvorenosti i trasparentnosti javnih institucija preduslov je svakog demokratskog i ekonomskog progresa.
Otvorenost izvršnih vlasti u regionu nije na zadovoljavajućem nivou.
Ona, u prosjeku, iznosi tek 47 odsto ispunjenih indikatora.
Otvorenost izvršne vlasti u Crnoj Gori je na prvom mjestu u regionu i ukupno iznosi 66 odsto ispunjenih indikatora.
Iza nje su Srbija sa 56, BiH sa 44, Kosovo sa 40, Albanija sa 38 i Makedonija sa 36 odsto.
CDT je zatvorenost zabilježila na više polja.
„Od sprovođenja zakona o slobodnom pristupu informacijama, preko prikazivanja na koji način instutucije troše novac građana, do korišćenja zastarjelih načina komunikacije. Generelani zaključak je da otvorenost institucije više zavisi od osobe koja je na čelu institucije, nego od pravila i procedura“, poručili su iz CDT-a.
O otvorenosti izvršnih vlasti u Crnoj Gori i regionu govorili su i:
- Milena Gvozdenović CDT
- Darko Brkan iz organizacije Zašto ne? iz BiH
- Danijela Božović iz organizacije CRTA iz Srbije
- Tamara Resavska iz Metamorfozis fondacije iz Makedonije
- Aldo Merkoci iz organizacije Mjaft! iz Albanije
- Blina Meta iz organizacije Open Data Kosovo sa Kosova
