Gudrun Elizabet Štajnaker je u Podgoricu stigla prije mjesec i po kako bi na funkciju ambasadora Njemačke u Crnoj Gori zamjenila Piusa Fišera. Ova rođena Njemica, sa bogatim diplomatskim iskustvom, posljednje tri godine provela je kao ambasadorka u Makedoniji.
U intervjuu za portal CDT-a kaže da je, za ovo kratko vrijeme u Crnoj Gori, mogla da procjeni da pregovori sa EU teku uspješno, ali da ima još puno posla koji se mora uraditi.
„I dalje postoji velika potreba za reformama i moj je utisak da je Vlada Crne Gore toga svjesna. Moj i posao mojih kolega je da posmatramo i izvještavamo”, kazala je Štajnaker odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje dosadašnji proces pregovora sa fokusom na poglavlja 23 i 24.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Ona je naglasila da reforme ne smiju ostati samo slovo na papiru već se moraju sprovesti u djelo.[/pullquote]
Odnedavno ste stupili na dužnost ambasadorke Njemačke u Podgorici, koje društvene oblasti će biti u Vašem, ali i u fokusu interesovanja Vaše zemlje?
Moj zadatak je prije svega da unaprijedim bilateralne odnose naše dvije zemlje, tj. da u svakom pogledu dam svoj doprinos na daljem razvoju i snaženju političkih, ekonomskih i kulturnih veza naših zemalja.
Pritom ću svakako pomno pratiti pristupne pregovore sa EU i o tome razmjenjivati mišljenja sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori i ostalim ambasadorima država članica koji su prisutni u Crnoj Gori. Njemačka će biti pouzdan partner Crnoj Gori u tom procesu.
Postoji nepovjerenje u civilni sektor (foto: CDT)
Na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu, Njemačke je pokazala da je izuzetno zainteresovana za dešavanja na Balkanu. Na koji način ubuduće možete doprinijeti razvoju demokratije i ekonomskih reformi?
Konferencija o Zapadnom Balkanu, koja se održala 29. avgusta u Berlinu, bila je zaista izraz velikog interesovanja Njemačke za region i njegovu integraciju u evropske institucije. Njemačka posjeduje raznovrsne programe i instrumente za pospješivanje razvoja demokratije i privrede.
Htjela bih samo da pomenem KfW (Njemačka banka za razvoj) i GIZ (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju), ali i političke fondacije i stipendijske programe, kao što je Međunarodna parlamentarna stipendija IPS.
Regionalna privredna konferencija, koju Privredna komora Crne Gore organizuje u saradnji sa Odborom njemačke privrede za saradnju sa zemljama istočne Evrope, je takođe doprinos Njemačke privrednom razvoju Crne Gore.
Naša zemlja se ne može pohvaliti velikim brojem njemačkih kompanija koje su odlučile da investiraju u Crnu Goru. Koji su, prema Vašem mišljenju, glavni razlozi za to?
Vlada jedne zemlje može samo uspostavljanjem okvirnih uslova stvoriti povoljnu klimu za investiranje. Na kraju, preduzeća sama donose svoje investicione odluke.
Uticaj na to ima i cjelokupna privredna situacija, koja je trenutno širom svijeta teška. Zemlje Zapadnog Balkana takmiče se međusobno, ali i sa ostalim regionima Evrope za privlačenje investitora.
Nadam se da će privredna konferencija, koja se iduće sedmice održava u Budvi i na kojoj će učestvovati predstavnici od preko stotitu njemačkih firmi, pospješiti interesovanje preduzeća za njihovo investiranje i u Crnoj Gori.
Kad govorimo o NATO-u, Crna Gora na nedavnom Samitu nije dobila poziv za članstvo već obaveze koje mora ispuniti do kraja 2015. godine, a koje javnosti nijesu poznate. Koje se to ključne obaveze koje se očekuju od Crne Gore?
Nisam ekspert na polju NATO integracija i predlažem da ovo pitanje postavite Vladi Crne Gore i centrali NATO-a u Briselu.
Sigurno je da se ovdje ne radi samo o vojnim standardima, već o cjelokupnom razvoju zemlje na polju demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije.
Njemačka podržava CG (foto: CDT)
U Makedoniji, gdje ste prethodno obavljali funkciju ambasadorke, ste sarađivali sa civilnim sektorom, kako vidite njihovu ulogu u procesu pregovora? Smatrate li da ih državne institucije moraju više uključiti i prihvatati njihove predloge?
Svakoj zemlji i svakom društvu potreban je civilni sektor, koji nije suprotnost državi, već dio društva.
Civilni sektor bi trebao imati plodnu razmjenu i dobru saradnju sa državnim strukturama, nezavisno od toga da li je u pitanju politički, socijalni ili kulturni angažman.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Na Balkanu postoje istorijski razlozi za nepovjerenje države u radni angažman civilnog društva. Ali, to nepovjerenje treba prevazići.[/pullquote]
Između ostalog, i mjere podrške Njemačke služe za jačanje dialoga i saradnje sa civilnim sektorom, pogotovu na socijalnom, kulturnom i obrazovnom polju.
Prethodni ambasador je imao kritički odnos prema aktuelnim izbornim dešavanjima i navodima o zloupotrebama državnih resursa koji opterećuju izborni proces u Crnoj Gori. Koji je, prema Vašem mišljenju, put za rješavanje izbornih problema?
Sprovođenju demokratskih izbora po standardima EU, Savjeta Evrope i OSCE-a pridajemo veliki značaj. Iz tog razloga Vlada Njemačke podržava rad navedenih međunarodnih organizacija na tom polju. Njemačka redovno stavlja na raspolaganju kvalifikovane ODIHR posmatrače.
Izvještaji ODIHR-a su takođe jako bitni za ocjenjivanje države kandidata u izvještaju Evropske komisije.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Po pitanju sprovođenja fer i slobodnih izbora, u čitavom regionu postoji potreba za daljim reformama.[/pullquote]
Važno za dalja neophodna poboljšanja na pripremi i sprovođenju izbora je dialog svih institucija i organizacija koje učestvuju u tom prozesu, uključujući i nevladine organizacije. Takođe, vlada se u toku izborne kampanje mora ponašati neutralno prema svim političkim partijama.
To je jako teško izvesti, takođe i u Njemačkoj, jer su uvijek neke od partija na vlasti. Transparentnost u finansiranju političkih partija tokom izborne kampanje je uspješno sredstvo za jačanje povjerenja u izborni proces.
U zajedničkoj igri državnih struktura, političkih partija i civilnog društva, sprovođenje fer i slobodnih izbora bi trebalo biti moguće.