Računarski sistemi i korisnici u Crnoj Gori su izloženi većini sajber prijetnji i napada koji pogađaju i ostatak svijeta, a najčešći problem sa kojim se suočavaju naši građani je zloupotreba profila na društvenim mrežama.
To je kazao Kenan Duraković, generalni direktor za informatičku infrastrukturu u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije, pojašnjavajući da su na drugom mjestu razne vrste napada na web portale državnih organa, organa državne uprave i pravnih lica.
Duraković je kazao da je u Crnoj Gori u porastu broj finansijskih prevara na Internetu, ali i phishing napada, krađa identiteta, DDoS napada…
Kako prijaviti napad
On je u razgovoru za portal CDT-a pojasnio da ukoliko se desi da je neki građanin žrtva cyber napada, prijavu može podnijeti MIDT-u odnosno CIRT-u putem veb sajta www.cirt.me ili putem dopisa.
„Vrlo jednostavno možete prijaviti sajber incident i odmah će vas kontaktirati neko iz CIRT tima. U procesu prijave možete da odaberete tip incidenta počevši od uvredljivog sadržaja, malicioznog koda, zloupotrebe podataka, upada, prevara i slično”, pojasnio je Duraković.
Ovaj tim u MIDT-u radi na podizanju svijesti o sajber prijetnjama kao i na unapređenju zaštite i bezbijednosti informacija u sajber prostoru.
„CIRT ima uspješnu saradnju i na nacionalnom i na regionalnom nivou i član je mnogih međunarodnih organizacija, što se kroz razmjenu informacija i iskustava na tehničkom nivou ispostavilo kao najbolji odgovor na prekograničnu prirodu sajber prijetnji”, pojasnio je Duraković.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Ukoliko postoji element krivičnog djela, građani cyber incident moraju prijaviti Upravi policije i Tužilaštvu.[/pullquote]
Prema podacima UP, tokom ove i prošle godine podnijeto je 17 prijava koje su rezultirale podnošenjem šest krivičnih prijava prema tužilaštvu zbog sumnje da su počinjeni razni vidovi kompjuterskog kriminala:
„Kada je u pitanju preostali broj prijava podnijetih od strane građana, istraga je u toku ili je nadležni tužilac ocijenio da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, jer se u većini slučajeva radi o otvaranju lažnih profila na društvenim mrežama”.
KOJA JE ULOGA CIRT-A
Za građane koji nijesu upoznati, predstavnik MIDT-a je pojasnio da se CIRT bavi detekcijom, praćenjem i suzbijanjem sajber napada na nivou države i da predstavlja centralno mjesto za koordinaciju prevencije i zaštite od računarskih bezbjednosnih incidenata na Internetu i drugih rizika bezbjednosti informacionih sistema za područje Crne Gore.
Pored nacionalnog CIRT tima, postoje i lokalni timovi.
“Formiranje lokalnih CIRT timova u institucijama je bilo neophodno kako bi obezbijedili kvalitetniju saradnju i nesmetanu razmjenu informacija između ključnih institucija na polju sajber bezbjednosti i kako bi na što bolji i efikasniji način odgovorili na incidentne situacije”, dodao je on.
S obzirom na to da je Vlada nedavno utvrdila novi Zakon o informacionoj bezbjednosti i da je definisana „kritična informatička struktura u Crnoj Gori”, Duraković je pojasni šta ona predstavlja:
“To su informacioni sistemi od čijeg funkcionisanja zavise sistemi od opšteg društvenog značaja i čijim bi se prekidom rada ili uništenjem, ugrozile ključne društvene funkcije: zdravlje, mir, bezbjednost, ekonomsko i socijalno blagostanje ili normalno funkcionisanje države”.
MIDT je tu prepoznao kritične sektore:
• informacione sisteme državnih organa,
• bankarstvo i finansije,
• nacionalna odbrana i bezbjednost,
• transport,
• energetika,
• zdravstvo,
• poljoprivreda i bezbijednost hrane, šumarstvo i vodoprivreda
Na pitanje kako se ta struktura štiti i kako se sprječavaju napadi, Duraković je pojasnio da je predviđena izrada propisa kojim će se bliže odrediti mjere zaštite kritične informatičke infrastrukture.
„Imajući u vidu da se dio KII nalazi u vlasništvu privatnih kompanija, od ključnog je značaja raditi na unaprijeđenju saradnje između javnog i privatnog sektora, kako bi zajedničkim naporom težili ka bezbjednom sajber prostoru”, zaključio je on.