Država Crna Gora nema pravednu, jasnu i odgovornu politiku zarada u državnim institucijama, kompanijama u državnom vlasništvu, regulatornim agencijama, nezavisnim institucijama i lokalnim samoupravama. Sistem zarada nije pravedno postavljen, niti su primanja starješina organa usklađena sa njihovom odgovornošću i obimom posla.
Ovo su nalazi posljednjeg istraživanja koje je uradio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je u periodu od sredine januara do početka marta poslao zahtjeve za slobodan pristup informacijama: predsjedniku države, Skupštini, Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, kao i regulatornim agencijama, nezavisnim institucijama, lokalnim samoupravama i preduzećima čiji je većinski vlasnik država.
Shodno Zakonu o slobodno pristupu informacijama (SPI), tražili smo iznose mjesečnih zarada odnosno kopije dokumenata koja sadrže informacije o primanjima čelnih ljudi institucija iz 2013. godine. Istraživanjem smo obuhvatili oko 100 institucija, preko 200 javnih funkcionera.
Cilj je da se na sistematski način prikažu iznosi primanja u državi i da se da doprinos promjeni sistema, odnosno javnoj raspravi o novom Zakonu o zaradama u javnom sektoru.
OVAKAV SISTEM NE SPREČAVA KORUPCIJU
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je na konferenciji za novinare da se na osnovu dobijenih podataka možemo zaključiti da u državi nema pravedne, jasne i odgovorne politike zarada.
“Uz uvažavanje obima posla i odgovornosti svih institucija, CDT smatra da postojeći sistem zarada nije pravedno postavljen. Ovako kreiran sistem ne doprinosi prevenciji korupcije”, kazao je Koprivica i dodao da ukoliko se uporede razlike u zaradama čelnih ljudi institucija stiče se utisak da se prilikom utvrđivanja iznosa nije vodilo računa o odgovornosti i obimu posla koji šefovi pojedinih institucija zaista imaju.
On je kazao da naprimjer poslanici, direktori kompanija, direktori i predsjednici savjeta regulatornih agencija, predsjednici i članovi senata DRI imaju znatno veću neto zaradu od premijera, vicepremijera ili ministra:
“Takođe, neto zarade direktora nekih državnih kompanija su čak 30% veće od zarade predsjednika Parlamenta Crne Gore Zvuči gotovo nevjerovatno da direktori pojedinih organa državne uprave imaju najmanje prosječne zarade u analiziranim institucijama, a ključnu odgovornost u sistemu”.
Koprivica je naveo da je jedna od njih i Poreska uprava – organ koji je najodgovorniji za punjenje budžeta i koji je npr tokom 2013. godine realizovao preko 920 miliona neto poreskih prihoda. Drugi primjer je i Uprava za inspekcijske poslove koja se bavi svim vrstama inspekcijskog nadzora.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Takođe, ako analiziramo dodatna primanja funkcionera jasno je da ni ona nijesu dio nekog pravednog sistema nagrađivanja.[/pullquote]
I tu postoje značajne razlike između organa, pa se stiče utisak da dodatna primanja nijesu dio osmišljene politike već ad hoc odluke prvog menadžera institucija”, kazao je on i dodao:
“Te razlike u konačnom još više deformišu postojeći sistem zarada i odgovornost za rad stavljaju u drugi plan. CDT je u ranijim istaživanjima skretao pažnju da ne postoji kvalitetan sistem evaluacije urađenog posla unutar državnih institucija, pa ne iznenađuje postojanje jednog ovakog problema”.
ZAKON SE NE POŠTUJE
Koordinator dobrog upravljanja u CDT-u Đorđije Brkuljan je kazao da je istraživanje pokazalo da značajan broj institucija potpuno ili djelimično ne poštuje Zakon o SPI i da na svojim veb sajtovima ne objavljuje informacije o zaradama čelnih ljudi.
“Pojedini subjekti od kojih smo tražili podatke nijesu ispoštovali zakonsku obavezu i princip odgovornog i transparentnog rada. I pored pokušaja da na više načina stupimo u kontakt sa njima i da im dobronamjerno sugerišemo da je to neprihvatljivo ponašanje, nijesmo uspjeli dobiti tražene podatke. Ovo se, prije svega, odnosi na najznačajnije državne kompanije Elektroprivredu Crne Gore, Montenegroerlajns i Aerodrome Crne Gore”, kazao je on.
Te kompanije se, dodao je on, ponašaju neodgovorno, kao da nijesu u većinskom državnom vlasništvu i ignorišu svoje obaveze prema javnosti. Njima se pridružuje i Centralna banka Crne Gore:
“CDT je iskoristio zakonsku obavezu i podnio žalbe zbog ćutanja administacije, pa se nadamo da će nam državni organi omogućiti da dođemo do podataka na koje imamo pravo”.
Prilikom sakupljanja podataka, istraživački centar CDT-a je primijetio da svi opštinski službenici nijesu upoznati sa Vladinom Uredbom o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama niti sa Zakonom o SPI. Tako troškovi postupka za SPI u opštinama variraju od dva do 25 eura.
PREGLED ZARADA
Kako bismo ilustrovali ove zaključke, dajemo pregled neto zarada starješina organa koji su obuhvaćeni istraživanjem. Detaljnije podatke ćemo narednih dana objaviti na našem portalu i u medijima.
PREDSJEDNIK
Predsjednik Crne Gore ima prosječnu zaradu 1660 eura. Prema podacima te institucije predsjednik ne prima dodatne nadoknade.
SKUPŠTINA CRNE GORE
Predsjednik Skupštine Crne Gore prosječno prima 1400 eura, dok poslanici zarađuju 1207.
Pored osnovne zarade, svi parlamentarci primaju i redovnu nadoknadu za predsjedavanje (300 eura) i učešće u radnim tijelima (225 eura) kao i za učešće u radu Kolegijuma Skupštine (300 eura). Takođe, poslanici primaju i nadoknade za privremena radna tijela, koja iznose i do 1.500 eura.
VLADA CRNE GORE
Neto zarada predsjednika Vlade u prosjeku iznosi 1154 eura, a potpredsjednika 990 eura.
Vlada nije dostavila podatke o dodatnim nadoknadama premijera i potpredsjednika već je CDT uputila na sajt Komisije za utvrđivanje konflikta interesa na kojem još uvijek nijesu objavljeni svi podaci (rok za objavljivanje je 31. mart).
MINISTARSTVA
Ministarska plata je u prosjeku 970 eura.
Tražene informacije nijesu poslali Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo nauke i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i samim tim pokazali neodgovoran odnos prema javnosti i nepoštovanje Zakona o SPI.
Dio ministara ne prima dodatne nadoknade, dok jedan broj njih dobija novac za učešće u radnim tijelima. Ti iznosi variraju od 300 do 500 eura.
OSTALI DRŽAVNI ORGANI (Vladine uprave, agencije, direkcije i sekretarijati)
Direktori Vladinih uprava, agencija, direkcija i sekretarijata primaju u prosjeku 760 eura.
Tražene podatke CDT-u nijesu dostavili Uprava za dijasporu i Uprava za zbrinjavanje izbjeglica.
Dio starješina ovih organa ne prima dodatne nadoknade, a oni koji primaju mjesečno dobijaju od 300 do hiljadu eura.
PREDUZEĆA/INSTITUCIJE
Direktor Željezničkog prevoza prosječno prima 1994 eura, a direktor Morskog dobra 1398. Prosječna neto zarada direktora Pošte Crne Gore iznosi 1387 eura, a direktorice Plantaža 1185. Direktor Luke Bar u prosjeku prima 987 eura.
I u državnim preduzećima postoje razlike u primanju dodatnih nadoknada. Većina direktora nema dodatne nadoknade, dok neki dodatno zarađuju i preko 700 eura.
Kada je u pitanju Državna revizorska institucija (DRI) prosječna plata predsjednika iznosi 1627 eura, a člana Senata 1413. Predsjednik NTO u prosjeku prima 1066 eura.
OPŠTINE
Plata gradonačelnika u prosjeku iznosi 1180 eura. Neto zarade variraju od 890 eura do preko 1700.
Većina gradonačelnika ne dobija dodatne nadoknade za članstva u radnim tijelima ili bordovima direktora, a nekoliko njih prima i do 300 eura mjesečno.
REGULATORNE AGENCIJE
Istraživanje pokazuje da direktor Agencije za elektronske komunikacije prosječno prima 1395 eura, a predsjednik Savjeta 1379.
Prosječna plata direktora Agencije za energetiku iznosi 1303 eura, a predsjednik Savjeta 1315.
Kada je u pitanju Agencija za nadzor osiguranja direktor prima 1142 eura, a predsjednik Savjeta 1414.