Troškovi za socijalna davanja iz državnog budžeta značajno su rasli u izbornim godinama, što je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa, pokazalo je istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednica te nevladine organizacije Milica Kovačević kazala je da je cilj istraživanja koje je urađeno u proteklih šest mjeseci, da na sveobuhvatan način testira tvrdnje o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe i identifikuje problematične tačke u sistemu koje otvaraju prostor za zloupotrebe:
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]”Izborni procesi u Crnoj Gori obilježeni su sumnjom javnosti u zloupotrebe imovine i ovlašćenja u svrhu ostvarivanja boljeg izbornog rezultata”.[/pullquote]
To se, kako je navela, najčešće odnosilo na selektivnu raspodjelu različitih vrsta socijalnih davanja i jednokratnih pomoći, kao i zapošljavanje glasača vladajućih partija u državnoj upravi.
Kovačević je podsjetila da je problem kulminirao neposredno prije i tokom predsjedničkih izbora 2013. godine.
“Afera Snimak je potvrdila da javni funkcioneri zaista svjedoče o selektivnom zapošljavanju pristalica vladajućih partija”, kazala je ona.
INSTITUCIJE NEMAJU PODATKE O BROJU ZAPOSLENIH
Prema njenim riječima, reakcija nadležnih organa je u najvećem broju slučajeva u potpunosti izostala.
Kovačević je podsjetila i da je, kao pokušaj rješenja tog problema, Skupština usvojila Zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces i formirala Radnu grupu sa zadatkom da kroz izmjene izbornog zakonodavstva vrati povjerenje u izborni proces.
CDT je, za potrebe istraživanja, analizirao završne račune države i opština od 2006. do 2012. godine, a naročito budžetsku kategoriju 42 – transferi za socijalnu zaštitu na nivou države i transfere pojedincima na nivou opština.
Kovačević je kazala da im je Poreska uprava dostavila podatke o broju poslodavaca sa predatim ispravnim OPD3 prijavama, a MONSTAT statistike zaposlenosti koje prikuplja iz administrativnih izvora.
“Značajan dio podataka koje smo željeli prikupiti ili ne postoje ili se do njih teško dolazi. Oni koji su dostupni često su pripremljeni u različitim i neuporedivim formatima, što značajno otežava njihovu analizu”, rekla je Kovačević.
CDT je prikupio podatke i o broju maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite, a obratili su se i Sudskom savjetu kako bi dobili podatke o broju presuda za krivična djela koja mogu biti povezana sa izborima.
Kako je navela, zabrinjava činjenica da Zavod za zapošljavanje nema podatke o zaposlenima iskazane po kriterijumu javni/privatni sektor, kao ni Fond PIO.
„Ni Uprava za kadrove nema podatke o broju zaposlenih u upravi na godišnjem nivou od osnivanja do danas”.
“Imajući u vidu ta ograničenja, naš cilj nije bio da se bavimo pojedinačnim primjerima, već da kombinovanjem različitih metoda detaljnije ispitamo ovaj problem”, pojasnila je Kovačević.
SOCIJALNA DAVANJA UVEĆANA ZA 69 MILIONA
Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući budžetsku kategoriju 42 – socijalna davanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012.
“Naša analiza pokazuje značajan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010. i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine”, kazala je Kovačević.
Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Budžetski izdaci u 2012. ostali na približno istom nivou kao u 2011. godini, a socijalna davanja su povećala za skoro 27 miliona eura.[/pullquote]
Indikativno je, kako navode, i da je u budžetu za prošlu godinu, u kojoj su održani predsjednički izbori, planiran dalji rast tih izdvajanja, a u predlogu budžeta za narednu, u kojoj nijesu planirani nacionalni izbori, za tu namjenu je planirano manje novca.
“Znatno povećanje socijalnih davanja u izbornim godinama je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa. Međutim, postoje i druga moguća objašnjenja”, kazala je Kovačević.
Ona je pojasnila da je do rasta tih davanja moglo doći iz više različitih razloga, naprimjer zbog promjene socijalne politike ili niza objektivnih ekonomskih i socijalnih faktora kao što su zatvaranje velikih sistema, otpuštanje radnika, povećan broj tehnoloških viškova ili povećan broj građana u stanju socijalne potrebe.
“Ipak, Vlada u tom periodu nije na kvalitetan način prezentovala javnosti ove krupne zaokrete u vođenje socijalne politike, niti im objasnila koji su razlozi za to, pa ostaje sumnja da je to povećanje i bilo povezano i sa izborima”, navela je Kovačević.
13 OPŠTINA POVEĆALO TRANSFERE POJEDINCIMA
Istraživanje CDT-a je pokazalo da je i na lokalnom nivou, u najmanje 13 opština, u izbornim godinama značajno povećano davanje kroz stavku 4313 – transferi pojedincima.
[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Analiza završnih računa pokazuje da su opštine Herceg Novi, Bar, Kolašin, Kotor, Plav, Rožaje, Tivat i Ulcinj u izbornim godinama povećale socijalna davanja.[/pullquote]
“Odmah nakon izborne godine došlo je do smanjenja, iako je to smanjenje pratilo povećanje budžeta opštine”, kazala je Kovačević.
Postoji, kako je navela, i grupa opština čija su davanja značajno rasla u godinama parlamentarnih ili predsjedničkih izbora , iako se u tim opštinama nijesu održavali lokalni izbori.
“Ono što je zajedničko svim opština je da postoji veliki nivo diskrecije u odlučivanju o dodjeli novca pojedincima, što je izvor za eventualne zloupotrebe”, rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, na nivou opština prakse su različite, i stavka Transferi pojedincima obuhvata niz različitih troškova.”Pravilo je samo to da izdvajanja u okviru ove stavke iz godine u godinu značajno variraju”, dodala je Kovačević.
GRAĐANI ZAVISE OD DRŽAVE
Kada je riječ o zapošljavanju, podaci koje je CDT dobio od Poreske uprave pokazuju da je u javnom sektoru, u periodu od 2006. do 2010. godine, prosječan broj predatih poreskih prijava bio oko 30 hiljada, što čini oko 23 odsto ukupnog broja prijavljenih radnika.
S druge strane, podaci koje je CDT-u dostavio MONSTAT, govore da je, u djelatnostima koje dominantno pripadaju javnom sektoru, u istom periodu zaposleno u prosjeku 50 hiljada osoba, što čini oko 31 odsto ukupnog broja zaposlenih.
“Iako je jasno je da je riječ o različitoj metodologiji prikupljanja podataka, ovako značajne razlike u broju zaposlenih mogu biti pokazatelj da javna preduzeća ne predaju uredne poreske prijave”, kazala je Kovačević.[pullquote align=”left” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””] Ona je navela da postojeći podaci ukazuju na to da značajan broj građana Crne Gore, direktno ili indirektno, zavisi od države. [/pullquote]
“Ako ovome dodamo podatak MONSTAT-a da u Crnoj Gori u periodu 2006 – 2010. bilo u prosjeku oko 52 hiljade maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite, jasno je da država ima uticaj na veliki broj građana, što može biti izvor eventualnih zloupotreba resursa u izborne svrhe”, precizirala je Kovačević.
NEMA KAZNI
Ona je kazala da podaci koje je CDT dobio od Sudskog savjeta „zvuče nevjerovatno”.
„Za krivično djelo povreda slobode opredjeljenja pri glasanju vođen je samo jedan predmet, 2012. godine, koji je rezultirao sa četiri oslobađajuće presude”, rekla je Kovačević.
Ona je dodala da za krivična djela povreda ravnopravnosti u zapošljavanju i protivzakoniti uticaj, u prethodne tri godine nije bilo ni sudskih predmeta niti presuda.
„Ovo su prvi, preliminarni nalazi istraživanja. Konačni rezultati biće predstavljeni naredne godine, kada ćemo državnim organima uputiti i preporuke za unaprjeđenje postojećih propisa i praksi”, kazala je Kovačević.